Hello jaaɓordeFaccirolAn-Naba (78)

Faccirol An-Naba (78) — النبأ

Makkiyya · 40 aayeeje

Janngu · HeɗoPiilde PDF

عَمَّ يَتَسَآءَلُونَ ﴿١﴾

Ko ɓee sirkuɓe naamnandirta caggal de Alla neli e mum en nelaaɗo Makko-yo o his

عَنِ ٱلنَّبَإِ ٱلْعَظِيمِ ﴿٢﴾

Hoɓe naamnandira kabaaru mawɗo on, oon woni Quraana tedduɗo tellinaaɗo e nelaaɗo mum en coomɗo kabaaru ummital

ٱلَّذِى هُمْ فِيهِ مُخْتَلِفُونَ ﴿٣﴾

O Quraana mbo ɓe luuri e mum e koɓe cifatoo mbo ko, wonde kombo mbilewu wolla jime wollo wageyaagal wolla tinndi adiiɓe. كلا سيعلمون

كَلَّا سَيَعْلَمُونَ ﴿٤﴾

Wonah noɓe ngaaƴarii nih, ɓee fennuɓe qurana maɓe nganndu batte pennugol maɓɓe bonngol. ثم كلا سيعلمون

ثُمَّ كَلَّا سَيَعْلَمُونَ ﴿٥﴾

Refti teentana ɓe ɗuum

أَلَمْ نَجْعَلِ ٱلْأَرْضَ مِهَـٰدًۭا ﴿٦﴾

Mbela Min mbattaani leydi ndi keblaandi wonande ɓe, lobbundi ngam ñiiɓal mum en

وَٱلْجِبَالَ أَوْتَادًۭا ﴿٧﴾

Min mbaɗi pelle ɗe penɗe na haɗa leydi ndi dimmbaade. وخلقنكم أ زوجا

وَخَلَقْنَـٰكُمْ أَزْوَٰجًۭا ﴿٨﴾

Min tagi on onon yimɓe nooneeli: worɓe e rewɓe. وجعلنا نومكم سباتا

وَجَعَلْنَا نَوْمَكُمْ سُبَاتًۭا ﴿٩﴾

Min mbaɗi ɗoyngol mon taƴaade gah e golle ngam pooftaɗon. بلغ Alqur’aana · Faccirol

وَجَعَلْنَا ٱلَّيْلَ لِبَاسًۭا ﴿١٠﴾

Min mbaɗi jemma o ko cuuroowo on hono niɓe jemma mbo cuurdaton awraali mon

وَجَعَلْنَا ٱلنَّهَارَ مَعَاشًۭا ﴿١١﴾

Min mbaɗi ñalawma o lefu faggitaade e yiilaade arsuka. وبنينا فوقكم سبعا شدادا

وَبَنَيْنَا فَوْقَكُمْ سَبْعًۭا شِدَادًۭا ﴿١٢﴾

Min mahi dow mon kammuuli jeeɗiɗi cattuɗi mahnga ñeeñuɗi gollal. وجعلنا سراجا وهاجا

وَجَعَلْنَا سِرَاجًۭا وَهَّاجًۭا ﴿١٣﴾

Min mbaɗi naange nge lampu cattuɗa kuɓɓam e njalbeendi

وَأَنزَلْنَا مِنَ ٱلْمُعْصِرَٰتِ مَآءًۭ ثَجَّاجًۭا ﴿١٤﴾

Min tellini ummaade e duule potɗe toɓde ndiyam njuppajamب sanne. لنخرج به ح اونباتا

لِّنُخْرِجَ بِهِۦ حَبًّۭا وَنَبَاتًۭا ﴿١٥﴾

Ngam Min yaltina heen noone gabbe, e noone puɗi. وجنت ألفافا

وَجَنَّـٰتٍ أَلْفَافًا ﴿١٦﴾

Min njaltina heen gese pilandirɗe leɓɗɗ ngam naatandirde cate mum

إِنَّ يَوْمَ ٱلْفَصْلِ كَانَ مِيقَـٰتًۭا ﴿١٧﴾

Pellet, ñalawma ceerndugol hakkunde tagaaɗe laatiima ko ka dotta e waktu mbo luutndataako

يَوْمَ يُنفَخُ فِى ٱلصُّورِ فَتَأْتُونَ أَفْوَاجًۭا ﴿١٨﴾

Ñande Malayka o wutti e allaadu he wuttannde ɗimmere, ngaron-onon yimɓe- pelle pelle

وَفُتِحَتِ ٱلسَّمَآءُ فَكَانَتْ أَبْوَٰبًۭا ﴿١٩﴾

Kammu on uddite mbo wonta hono dame udditaaɗe. بلغ Alqur’aana · Faccirol

وَسُيِّرَتِ ٱلْجِبَالُ فَكَانَتْ سَرَابًا ﴿٢٠﴾

Pelle ɗe mbaɗaa jahooje haa ɗe ngonti punndi nduuyndi, ɗe mba*i hono merere. إ ن جهن م كانت مرصادا

إِنَّ جَهَنَّمَ كَانَتْ مِرْصَادًۭا ﴿٢١﴾

Pellet yiite jahannama nge wontii tommbii nge. للط غين مٔابا

لِّلطَّـٰغِينَ مَـَٔابًۭا ﴿٢٢﴾

Nge wonanii bewɓe ɓe ruttorde kaɓe nduttato

لَّـٰبِثِينَ فِيهَآ أَحْقَابًۭا ﴿٢٣﴾

ɓe ñiiɓa toon yontaaji ɗi ngalah happu. لا يذوقون فيها بردا ولا شرابا

لَّا يَذُوقُونَ فِيهَا بَرْدًۭا وَلَا شَرَابًا ﴿٢٤﴾

ɓe meeɗatah toon henndu ɓuuɓndu ustooru nguli Sa*iir, wonah ndiyam ɓuuɓɗam kono dakmitire. إ ل احميما وغس اقا

إِلَّا حَمِيمًۭا وَغَسَّاقًۭا ﴿٢٥﴾

ɓe meeɗatah si wonah ndiyam ngulɗam jaw, e ƴiiƴiiri ciiwatoondi e yimɓe yiite

جَزَآءًۭ وِفَاقًا ﴿٢٦﴾

Njobdi yaadundi e koɓe wonno ko e dow mum ummaade e keefeeru e majjere. إن هم كانوا لا يرجون حسابا

إِنَّهُمْ كَانُوا۟ لَا يَرْجُونَ حِسَابًۭا ﴿٢٧﴾

Pellet ɓe e aduna ɓe kulaano haasboore Alla ka laakira, sabu ɓe ngoonɗinaani ummital, siɓe ngoonɗinna ummital ɓe ngoonɗinatna Alla, ɓe golla ko moƴƴi. وكذ بوا بٔايتنا كذ ابا

وَكَذَّبُوا۟ بِـَٔايَـٰتِنَا كِذَّابًۭا ﴿٢٨﴾

ɓe penni aayeeje Amen tellinaaɗe e Nelaaɗo Amen pennugol. وكل شىء أح ص ينهكتبا

وَكُلَّ شَىْءٍ أَحْصَيْنَـٰهُ كِتَـٰبًۭا ﴿٢٩﴾

Kala huunde e golle mum en Min tonnggiɗe Min limi, tawa na winnda e ɗeri golle mum en. بلغ Alqur’aana · Faccirol فذوقوا فلن نزيدكم إ ل اعذابا

فَذُوقُوا۟ فَلَن نَّزِيدَكُمْ إِلَّا عَذَابًا ﴿٣٠﴾

Meeɗe -onon bewbe- ɗee lepte duumiiɗe, Min ɓeydantah on si wonah lepte e dow lepte mon. إن للمتقين مفازا

إِنَّ لِلْمُتَّقِينَ مَفَازًا ﴿٣١﴾

Pellet na woodani hulirɓe Alla siinude ko O yamiri e accude ko O haɗi, nokkere malal nde mbo ɓe ndañata faalee mum en ko ɗuum woni aljanna

حَدَآئِقَ وَأَعْنَـٰبًۭا ﴿٣٢﴾

Gese e inabeeje. وكواعب أ ترابا

وَكَوَاعِبَ أَتْرَابًۭا ﴿٣٣﴾

E ƴoolnuɓe fotɓe duuɓi. وكأ سا دهاقا

وَكَأْسًۭا دِهَاقًۭا ﴿٣٤﴾

E kaas dolo keewɗo. لا يسمعون فيها لغوا ولا كذبا

لَّا يَسْمَعُونَ فِيهَا لَغْوًۭا وَلَا كِذَّٰبًۭا ﴿٣٥﴾

Ɓe nanatah ka aljanna haala meere, wolla fenaande, ɓe penandirtah

جَزَآءًۭ مِّن رَّبِّكَ عَطَآءً حِسَابًۭا ﴿٣٦﴾

ɗum fof ko dokke Alla jonɗe

رَّبِّ ٱلسَّمَـٰوَٰتِ وَٱلْأَرْضِ وَمَا بَيْنَهُمَا ٱلرَّحْمَـٰنِ ۖ لَا يَمْلِكُونَ مِنْهُ خِطَابًۭا ﴿٣٧﴾

jom kummuuli e leydi e ko woni hakkunde mum en, jurmotooɗo aduna e laakara, denndaangal ko woni e kammu e leydi ngalah hakke naamnaade Mbo si wonah O sakkitan ɓe ɗuum.ف

يَوْمَ يَقُومُ ٱلرُّوحُ وَٱلْمَلَـٰٓئِكَةُ صَفًّۭا ۖ لَّا يَتَكَلَّمُونَ إِلَّا مَنْ أَذِنَ لَهُ ٱلرَّحْمَـٰنُ وَقَالَ صَوَابًۭا ﴿٣٨﴾

Ñande jibriil ummii tawa malayka en na waɗi saffeeli, ɓe haalatah e tefande hay gooto si wonah mbo jurmotooɗo sakkitani tefoore, o haala ko feewi, ko ɗuum woni konngol tawhiid

ذَٰلِكَ ٱلْيَوْمُ ٱلْحَقُّ ۖ فَمَن شَآءَ ٱتَّخَذَ إِلَىٰ رَبِّهِۦ مَـَٔابًا ﴿٣٩﴾

ɗuum ko cifanaɗon woni ñalngu mbo alah sikke gargol mammba, mbo faala daɗde e lepte Alla yo o nanngir laawol golle lobbe ɗe Alla welete faade heen. بلغ Alqur’aana · Faccirol

إِنَّآ أَنذَرْنَـٰكُمْ عَذَابًۭا قَرِيبًۭا يَوْمَ يَنظُرُ ٱلْمَرْءُ مَا قَدَّمَتْ يَدَاهُ وَيَقُولُ ٱلْكَافِرُ يَـٰلَيْتَنِى كُنتُ تُرَٰبًۢا ﴿٤٠﴾

Min njeertanii on-onon aade en- lepte ɓadiiɗe yande, ñande aade ndaari ko gollunoo ko ka aduna, keefeero o wiya ngam wooɗeede iwde e lepte: haaniina mi wonta leydi hono no kulle ɗe nih, saanga nde ɗe mbiyate: ngontee leydi. Iwdi: Al-Mukhtasar fi Tafsir Al-Qur’an

Jangu · An-Naba — النبأ

Rewu · ruttu · hiisno · Ko aldaa e winndagol

Faccirol · 31 ɗemɗe