Hello jaaɓordeFaccirolAl-Muddaththir (74)

Faccirol Al-Muddaththir (74) — المدثر

Makkiyya · 56 aayeeje

Janngu · HeɗoPiilde PDF

يَـٰٓأَيُّهَا ٱلْمُدَّثِّرُ ﴿١﴾

Ko an yo mojoriiɗo comci mun (woni Annabiijo Muhammadu yo o his). قم فأ نذر

قُمْ فَأَنذِرْ ﴿٢﴾

Ɓaŋo renntinaa fii lepte Allah ɗen. وربك فكبر

وَرَبَّكَ فَكَبِّرْ ﴿٣﴾

Mawninaa fii Joomi maa. وثيابك فطهر

وَثِيَابَكَ فَطَهِّرْ ﴿٤﴾

Laɓɓinaa hoore maa e junuubi, laɓɓintinoɗaa e soɓe

وَٱلرُّجْزَ فَٱهْجُرْ ﴿٥﴾

Woɗɗito-ɗaa e rewugol sanamu. ولا تمنن تستكثر

وَلَا تَمْنُن تَسْتَكْثِرُ ﴿٦﴾

Wata a okkiri fii Joomi maa ɓeydoraa ɗen golle maa ko ɓuri heewde

وَلِرَبِّكَ فَٱصْبِرْ ﴿٧﴾

Muññor fii Allah, e kala lorra ko heɓata maa

فَإِذَا نُقِرَ فِى ٱلنَّاقُورِ ﴿٨﴾

Si wuttoyaama ɗiɗmun ka allaandu. فذلك يومئذ يوم عسير

فَذَٰلِكَ يَوْمَئِذٍۢ يَوْمٌ عَسِيرٌ ﴿٩﴾

Haray ko nden woni ñalaande sattunde nden

عَلَى ٱلْكَـٰفِرِينَ غَيْرُ يَسِيرٍۢ ﴿١٠﴾

E hoore ɓen yedduɓe Allah e Nulaaɗo Makko on, nde wanaa newiinde. بلغ Alqur’aana · Faccirol ذرنى ومن خلقت وحيدا

ذَرْنِى وَمَنْ خَلَقْتُ وَحِيدًۭا ﴿١١﴾

An Nulaaɗo, accidam e mo Mi tagi on kañun tun, ka teege yumma makko, fewndo nde o alaano jawdi e ɓiɗɓe, on woni Waliid ibn al-Mughiirah. وجعلت له مالا ممدودا

وَجَعَلْتُ لَهُۥ مَالًۭا مَّمْدُودًۭا ﴿١٢﴾

Mi yeɗi mo jawdi ɗuuɗundi. وبنين شهودا

وَبَنِينَ شُهُودًۭا ﴿١٣﴾

Mi waɗani mo ɓiɗɓe wonnduɓe e makko, tawdeteeɓe e makko tummbondire, ɓe seedataa e makko fii setagol, hakkee ko o ɗuuɗiraa jawdi. ومهدت له تمهيدا

وَمَهَّدتُّ لَهُۥ تَمْهِيدًۭا ﴿١٤﴾

Mi yaññani mo nguurndam e arsike e ɓiɗɓe, yaññudee. ثم يطمع أن أزيد

ثُمَّ يَطْمَعُ أَنْ أَزِيدَ ﴿١٥﴾

Refti e hoore keeferaaku makko ngun, himo tamƴinoo nde mi ɓeydanta mo e hoore ɗum

كَلَّآ ۖ إِنَّهُۥ كَانَ لِـَٔايَـٰتِنَا عَنِيدًۭا ﴿١٦﴾

Wanaa no o sikkiri non! Tawde o wonuno sanndalɗiiɗo e Aayeeje Amen jippinaaɗe e Nulaaɗo Amen on, o woni feenuɗo ɗe. سأ رهقه صعودا

سَأُرْهِقُهُۥ صَعُودًا ﴿١٧﴾

Aaray nde Mi fawata mo lette sattuɗe, ɗe o hattanoytaa ronnditagol. إ نه فك ر وقد ر

إِنَّهُۥ فَكَّرَ وَقَدَّرَ ﴿١٨﴾

O keefeero mbo neeminɗa ɗiin neemaali o miiliima ko o wiyata e Quraana ngam bonnude mbo, o hoddiri ɗuum e fittaandu makko. فقتل كيف قد ر

فَقُتِلَ كَيْفَ قَدَّرَ ﴿١٩﴾

O huɗaama o lepta hono no o hoddiri. ثم قتل كيف قدر

ثُمَّ قُتِلَ كَيْفَ قَدَّرَ ﴿٢٠﴾

Refti o huɗa o lepta hono no o hoddiri. بلغ Alqur’aana · Faccirol ثم نظر

ثُمَّ نَظَرَ ﴿٢١﴾

Refti o ndaartandi ko o haalata. ثم عبس وبسر

ثُمَّ عَبَسَ وَبَسَرَ ﴿٢٢﴾

Refti o ñirɓanii o ɓeydi ñirɓinaade, saanga nde o heɓaani ko o yuwri Quraana o

ثُمَّ أَدْبَرَ وَٱسْتَكْبَرَ ﴿٢٣﴾

Refti o runtii iimaan, o mawnikinii rewde e Annabi-yo o his

فَقَالَ إِنْ هَـٰذَآ إِلَّا سِحْرٌۭ يُؤْثَرُ ﴿٢٤﴾

O wi*i: Ko Muhamadu addi ko, wonah haala Alla, kono ko ɗum mbilewu mbo o habrata ummaade woɓɓe

إِنْ هَـٰذَآ إِلَّا قَوْلُ ٱلْبَشَرِ ﴿٢٥﴾

Ko haala wonah haala Alla, kono ko ka haala aade. سأ ص ليه سقر

سَأُصْلِيهِ سَقَرَ ﴿٢٦﴾

Ma Mi naatnu o keefeero beɗi beɗi yiite, ngeen woni Saqara o muuse nguleeki henge

وَمَآ أَدْرَىٰكَ مَا سَقَرُ ﴿٢٧﴾

Hol ko anndin Ma-aan muhamadu- ko woni yiite Saqara. لا تبقى ولا تذر

لَا تُبْقِى وَلَا تَذَرُ ﴿٢٨﴾

Nge heddatah hay huunde e leptateeɗe o singe arii e makko, nge accataa mbo haa o rutto no o laatarino nih, refti nge ara e makko kadi. لو احة للبشر

لَوَّاحَةٌۭ لِّلْبَشَرِ ﴿٢٩﴾

Sattunge sumgol e waylude guri. عليها تسعة عشر

عَلَيْهَا تِسْعَةَ عَشَرَ ﴿٣٠﴾

Ina e dow mannge sappo e jeenay malayka, ko ɓeen ngoni reenooɓe nge. بلغ Alqur’aana · Faccirol

وَمَا جَعَلْنَآ أَصْحَـٰبَ ٱلنَّارِ إِلَّا مَلَـٰٓئِكَةًۭ ۙ وَمَا جَعَلْنَا عِدَّتَهُمْ إِلَّا فِتْنَةًۭ لِّلَّذِينَ كَفَرُوا۟ لِيَسْتَيْقِنَ ٱلَّذِينَ أُوتُوا۟ ٱلْكِتَـٰبَ وَيَزْدَادَ ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓا۟ إِيمَـٰنًۭا ۙ وَلَا يَرْتَابَ ٱلَّذِينَ أُوتُوا۟ ٱلْكِتَـٰبَ وَٱلْمُؤْمِنُونَ ۙ وَلِيَقُولَ ٱلَّذِينَ فِى قُلُوبِهِم مَّرَضٌۭ وَٱلْكَـٰفِرُونَ مَاذَآ أَرَادَ ٱللَّهُ بِهَـٰذَا مَثَلًۭا ۚ كَذَٰلِكَ يُضِلُّ ٱللَّهُ مَن يَشَآءُ وَيَهْدِى مَن يَشَآءُ ۚ وَمَا يَعْلَمُ جُنُودَ رَبِّكَ إِلَّا هُوَ ۚ وَمَا هِىَ إِلَّا ذِكْرَىٰ لِلْبَشَرِ ﴿٣١﴾

ى Men waɗaali aynooɓe Yiite ngen, si wanaa Malaa'ikaaɓe, tawde neɗɗo waawaa ɗum. Abu Jahal fenuno fewndo o aaƴinoo wiide kanko e yimɓe makko ɓen ɓe waaway dartagol ɓen Malaa'ikaaɓe haa ɓe fuutoo e Yiite ngen. Hary non, Men waɗiraali limoore ɓen, si wanaa jarribagol yedduɓe Allah ɓen, fii no ɓe wowolira haala kan haala maɓɓe, lette ɗen sowanee ɓe, e fii no Alyaahuda yimɓe Tawreeta'en e Annasaara yimɓe Linnjiila'en fellitira fewndo jippagol Alqur'aana, wonnde ko nde goonginnde ko woni e Defte maɓɓe ɗen, e fii no gomɗimɓe ɓen ɓeydora gomɗinal tuma yimɓe Defte ɓen fottata e maɓɓe, e fii wata Alyahuuda e Annasaara e gomɗimɓe sikkito, e fii no murtuɓe e gomɗinal ɓen e heeferɓe ɓen wi'ira: hara ko honɗum Allah faandorii e ndee limooore haawniide? Ko wano ɓee yedduɓe ndee limoore majjinri non, goongimɓe ɓen feewiri ɗum, Allah majjinirta mo O muuyani majjugol, himo fewna kadi mo O muuyani feewugol. Hay gooto anndaa no koneeli Joomi maa ɗin fotata e ɗuuɗude, si wanaa Kanko tun. Yo Abu Jahal anndi ɗum, wi'unooɗo: Muhamaadu alaa wallooɓe si wanaa sappo e jeenay? O lamndori ɗum jalkitugol fenna. Haray ngen Yiite wonaali, si wanaa waaju wonannde neɗɗanke, fii ko o anndira mawngu Allah ngun

كَلَّا وَٱلْقَمَرِ ﴿٣٢﴾

Yo henane wanaa no yoga e sirkooɓe ɓen aaƴori non woniri, wonnde woɗɓe e maɓɓe waawanay halfinaaɓe Yiite ngen fii no ɓe fuutora. Allah woondirii lewru ndun

وَٱلَّيْلِ إِذْ أَدْبَرَ ﴿٣٣﴾

O woondiri jemma si mbo runtiima

وَٱلصُّبْحِ إِذَآ أَسْفَرَ ﴿٣٤﴾

O woondiri subaka si mbo jalbii

إِنَّهَا لَإِحْدَى ٱلْكُبَرِ ﴿٣٥﴾

Ko pellet, Yiite Jahannama ngen, ko jeyaange e musiibaaji mawɗi. نذيرا للبشر

نَذِيرًۭا لِّلْبَشَرِ ﴿٣٦﴾

Ko nge jertinirnge e hulɓinirnge yimɓe ɓen

لِمَن شَآءَ مِنكُمْ أَن يَتَقَدَّمَ أَوْ يَتَأَخَّرَ ﴿٣٧﴾

Wonannde yiɗuɗo woo e mo'on onon yimɓe ɓen, nde o yaccotoo e gomɗingol Allah golla ko moƴƴi, maa o nennora keeferaaku e geddi. بلغ Alqur’aana · Faccirol كل نفسبما كسبت رهينة

كُلُّ نَفْسٍۭ بِمَا كَسَبَتْ رَهِينَةٌ ﴿٣٨﴾

Wonkii kala ko fagiikon e golle nanngirte, Ko si tawii golle makki halkay fii makki, maa si tawii hara ɗe daɗnday ki

إِلَّآ أَصْحَـٰبَ ٱلْيَمِينِ ﴿٣٩﴾

Si wanaa gomɗimɓe ɓen, ɓen ɗon nanngitiroytaake goopi mun, ɓe yawtanoyte ɗin, sabu golle maɓɓe moƴƴe ɗen

فِى جَنَّـٰتٍۢ يَتَسَآءَلُونَ ﴿٤٠﴾

Ɓe wonoyay Ñalnde Darngal e nder geese, hara hiɓe lamndondira hakkunde maɓɓe

عَنِ ٱلْمُجْرِمِينَ ﴿٤١﴾

Fii heeferɓe halkirɓe ko'e mun ɓen golle geddi. ما سلككم فى سقر

مَا سَلَكَكُمْ فِى سَقَرَ ﴿٤٢﴾

Ɓe wi'ana ɓen: ko honɗum naadi on Jahannama?

قَالُوا۟ لَمْ نَكُ مِنَ ٱلْمُصَلِّينَ ﴿٤٣﴾

Heeferɓe ɓen jaaboo ɓe: men jeyanooka e juulaynooɓe farlaaɗe ɗen e nguurndam aduna

وَلَمْ نَكُ نُطْعِمُ ٱلْمِسْكِينَ ﴿٤٤﴾

Men jeyanooka kadi e ñamminaynooɓe waasɓe ɓen e ko Allah yeɗi men kon

وَكُنَّا نَخُوضُ مَعَ ٱلْخَآئِضِينَ ﴿٤٥﴾

Hari kadi ko yimɓe meere ɓen min yiiladaynoo e mun, men yewtida e majjuɓe bewɓe ɓen

وَكُنَّا نُكَذِّبُ بِيَوْمِ ٱلدِّينِ ﴿٤٦﴾

Hari kadi men fennayno fii ñalaande njoɓdi kuuɗe nden

حَتَّىٰٓ أَتَىٰنَا ٱلْيَقِينُ ﴿٤٧﴾

Men woni e fennugol ɗum, haa maayde nden arani men, men ronkii tuubude. بلغ Alqur’aana · Faccirol

فَمَا تَنفَعُهُمْ شَفَـٰعَةُ ٱلشَّـٰفِعِينَ ﴿٤٨﴾

Nafataaɓe ñande darnga tefoore tefooɓe foti ko malayka wolla annabaaɓe e moƴƴuɓe, sabu ina e sarteeli tefngo weluya tefanteeɗo

فَمَا لَهُمْ عَنِ ٱلتَّذْكِرَةِ مُعْرِضِينَ ﴿٤٩﴾

Honde huunde taki ɓe sirkuɓe na ɗuurnoo Quraana? كأن هم حمر م ستنفرة

كَأَنَّهُمْ حُمُرٌۭ مُّسْتَنفِرَةٌۭ ﴿٥٠﴾

Hoɓe mba*i e ɗuurnagol mum en e dokgol mum en e bamɗi ladde cattuɗi dokgol. فرت من قسورة

فَرَّتْ مِن قَسْوَرَةٍۭ ﴿٥١﴾

Dokɗi mbaroodi ngam hulde ndi

بَلْ يُرِيدُ كُلُّ ٱمْرِئٍۢ مِّنْهُمْ أَن يُؤْتَىٰ صُحُفًۭا مُّنَشَّرَةًۭ ﴿٥٢﴾

Gooto e sirkuɓe na faala nde wonata e hoore makko deftere saraande hollre wonde Muhamadu ko nelaaɓɗo ummaade ka Alla, ɗum noon sababu mum wonah famɗude daliil wollo lohde ɗi, kono tagi ɗum ko sanndalinde e mawnikinaade

كَلَّا ۖ بَل لَّا يَخَافُونَ ٱلْـَٔاخِرَةَ ﴿٥٣﴾

Huunde nde wonah hono noon, woni sabaabu doonaade ɓe e majjere mum en ko ɓe goonɗinaani lepte laakara, ɓe keddii e keeferaagal mum en

كَلَّآ إِنَّهُۥ تَذْكِرَةٌۭ ﴿٥٤﴾

Pellet Quraana ko waaju e siftanirde

فَمَن شَآءَ ذَكَرَهُۥ ﴿٥٥﴾

Kala faalaaɗo nde o janngata Quraana o waactaroo mbo, o jannga mbo o waactaroo mbo

وَمَا يَذْكُرُونَ إِلَّآ أَن يَشَآءَ ٱللَّهُ ۚ هُوَ أَهْلُ ٱلتَّقْوَىٰ وَأَهْلُ ٱلْمَغْفِرَةِ ﴿٥٦﴾

ɓe mbaactataako si wonah tawi ko Alla faala nde ɓe mbaactato, ko Kanko ceniiɗo O haandi e hulireede siinude jamirooje Mum e reentaaade kaɗaaɗe Makko, Hombo haandi e yaafaade maccuɓe Makko si ɓe tuubi. Iwdi: Al-Mukhtasar fi Tafsir Al-Qur’an

Jangu · Al-Muddaththir — المدثر

Rewu · ruttu · hiisno · Ko aldaa e winndagol

Faccirol · 31 ɗemɗe