وَٱلذَّٰرِيَـٰتِ ذَرْوًۭا ﴿١﴾
Allah woondirii keneeli jarotooɗi leydi ndin!
Hello jaaɓorde›Faccirol›Adh-Dhaariyat (51)
Makkiyya · 60 aayeeje
وَٱلذَّٰرِيَـٰتِ ذَرْوًۭا ﴿١﴾
Allah woondirii keneeli jarotooɗi leydi ndin!
فَٱلْحَـٰمِلَـٰتِ وِقْرًۭا ﴿٢﴾
Mi woondirii kadi duule ronndotooɗe toɓo tiiɗngo!
فَٱلْجَـٰرِيَـٰتِ يُسْرًۭا ﴿٣﴾
Mi woondirii kadi laaɗe dogirayɗe ka maayo ɗen no newori!
فَٱلْمُقَسِّمَـٰتِ أَمْرًا ﴿٤﴾
E malaykaaji peccooji ko Alla yamiri yo fecce ko e fiyakuuji jiyaaɓe. إ نما توعدون لصادق
إِنَّمَا تُوعَدُونَ لَصَادِقٌۭ ﴿٥﴾
Ko Alla fodata on ko e hasbeede e yoɓeede ko goongo mbo alah jeddi
وَإِنَّ ٱلدِّينَ لَوَٰقِعٌۭ ﴿٦﴾
Haasbeede ko ko wonat nyande darngo alah e sago
وَٱلسَّمَآءِ ذَاتِ ٱلْحُبُكِ ﴿٧﴾
Allah woondirii kammu labaangu tagu jom ɗate ngun. إنكم لفى قول م ختلف
إِنَّكُمْ لَفِى قَوْلٍۢ مُّخْتَلِفٍۢ ﴿٨﴾
Pellet, onon yimɓe Makka ɓee, hiɗon e konngol piyondirngol: nde wonnde wi'on: Alqur'aana ko mbilewu, nde wonnde kadi wi'on: ko nde gimi, ma wi'on kadi nde wonnde: Muhammadu ko mbileejo, e wonnde goo wi'on: ko yimoowo. يؤفك عنهمن أفك
يُؤْفَكُ عَنْهُ مَنْ أُفِكَ ﴿٩﴾
Hino yiltee e gomɗingol Alqur'aana e Annabiijo on (yo o his) kala firlitaaɗo e anndal Allah, e gomɗinal ngal; anndugol Mo wonnde onɗon gomɗintaa, ko ɗum waɗi si O firlitaa. بلغ Alqur’aana · Faccirol
قُتِلَ ٱلْخَرَّٰصُونَ ﴿١٠﴾
Ɓee fenuɓe e hoore Alqur'aana e Annabiijo maɓɓe on fow ɓe huɗaama
ٱلَّذِينَ هُمْ فِى غَمْرَةٍۢ سَاهُونَ ﴿١١﴾
Ɓen yooliiɓe e majjere, welsindiiɓe fii galle laakara ɗen
يَسْـَٔلُونَ أَيَّانَ يَوْمُ ٱلدِّينِ ﴿١٢﴾
Hiɓe lamndoo: ko honnde woni Ñalaande njoɓdi kuuɗe? Hara non ɓe alaa gollannde nde!
يَوْمَ هُمْ عَلَى ٱلنَّارِ يُفْتَنُونَ ﴿١٣﴾
Allah jaaboo lamndal maɓɓe ngal: ko Ñalaande nde ɓe leptoytee ka Yiite
ذُوقُوا۟ فِتْنَتَكُمْ هَـٰذَا ٱلَّذِى كُنتُم بِهِۦ تَسْتَعْجِلُونَ ﴿١٤﴾
Ɓe wi'ane: meeɗee non lepte mon ɗen ; ko ɗum woni ko hawjiraynoɗon kon, waɗton jalnori, tuma jertintenoɗon
إِنَّ ٱلْمُتَّقِينَ فِى جَنَّـٰتٍۢ وَعُيُونٍ ﴿١٥﴾
Pellet ɓeen hulirɓe Joomi mum en ɗoftaade jamirooje Makka, e reenaade kaɗaaɗe Makka ñande darngo hoɓe e jardeeji e caalli dogooji
ءَاخِذِينَ مَآ ءَاتَىٰهُمْ رَبُّهُمْ ۚ إِنَّهُمْ كَانُوا۟ قَبْلَ ذَٰلِكَ مُحْسِنِينَ ﴿١٦﴾
Jaggatnooɓe ko Alla okkataɓe e njoɓdi teddundi, ɓe pellet ko adii ndii njoɓdi hoɓe moƴƴinatno golle ka aduna
كَانُوا۟ قَلِيلًۭا مِّنَ ٱلَّيْلِ مَا يَهْجَعُونَ ﴿١٧﴾
Hoɓe njuulatno jemma, ɓe ɗaanatanooko si wonah setta
وَبِٱلْأَسْحَارِ هُمْ يَسْتَغْفِرُونَ ﴿١٨﴾
E saanga ndoogu hoɓe toro yaafeede bakkatuuji mum enقummorde ka Alla
وَفِىٓ أَمْوَٰلِهِمْ حَقٌّۭ لِّلسَّآئِلِ وَٱلْمَحْرُومِ ﴿١٩﴾
Ina e jawle mum en he hakke-hoɓe ngattoo heen- yimɓe ñaagatooɓe e ɓe ñaagataako,yimɓe haɗiraaɓe arsuko e kala sabaabu. بلغ Alqur’aana · Faccirol
وَفِى ٱلْأَرْضِ ءَايَـٰتٌۭ لِّلْمُوقِنِينَ ﴿٢٠﴾
E nder leydi ko Alla waɗi ko e hendi ummaade e tule haa e maaje e caalli e leɗɗe e puɗi e kulle, ko dallillaaji mbaawko Alla wonande yananaaɓe wonde ko Alla woni takɗo mbaadinɗo
وَفِىٓ أَنفُسِكُمْ ۚ أَفَلَا تُبْصِرُونَ ﴿٢١﴾
Ina e nder pittaali mon - onon aade en- dallillaaji kollirooji mbaawko Alla, mbela on ndaaratah ngam teska ɗon?
وَفِى ٱلسَّمَآءِ رِزْقُكُمْ وَمَا تُوعَدُونَ ﴿٢٢﴾
Ina nder kammu arsuko mon aduna, ina e hemboقko podante ɗon e moƴƴe e bonannde
فَوَرَبِّ ٱلسَّمَآءِ وَٱلْأَرْضِ إِنَّهُۥ لَحَقٌّۭ مِّثْلَ مَآ أَنَّكُمْ تَنطِقُونَ ﴿٢٣﴾
Mi woondirii Jom kammu e leydi, pellet ummital ko goongo mbo alah sikke e mum, hono no sikke waasi wonde e haala mon saanga nde kaalaton
هَلْ أَتَىٰكَ حَدِيثُ ضَيْفِ إِبْرَٰهِيمَ ٱلْمُكْرَمِينَ ﴿٢٤﴾
Mbela arii e ma -Aan Nulaaɗo- yeewtere hoɗɓe Ibraahiima jeyaaɓe e malaykaaji, ɓe Alla teddini
إِذْ دَخَلُوا۟ عَلَيْهِ فَقَالُوا۟ سَلَـٰمًۭا ۖ قَالَ سَلَـٰمٌۭ قَوْمٌۭ مُّنكَرُونَ ﴿٢٥﴾
Ndeɓe naati e makko, ɓe mbi*ni mbo salaaman: Ibraahiima ruttiɓe salminaandu, nduun woni salaam, O maaki e fittaandu makko: ɓe ko yimɓe ɓe nganndaaka
فَرَاغَ إِلَىٰٓ أَهْلِهِۦ فَجَآءَ بِعِجْلٍۢ سَمِينٍۢ ﴿٢٦﴾
O fayi to yimɓe makko e mbaadi cuuiindi, o addori toon ngaari payndi, sabu o sikkuno koɓe yimɓe. فقر به إليهم قال ألا تأ كلون
فَقَرَّبَهُۥٓ إِلَيْهِمْ قَالَ أَلَا تَأْكُلُونَ ﴿٢٧﴾
O ɓanni ɓe ngaari ndi, o haaldi e maɓɓe e newuya: mbela on ñaamatah?
فَأَوْجَسَ مِنْهُمْ خِيفَةًۭ ۖ قَالُوا۟ لَا تَخَفْ ۖ وَبَشَّرُوهُ بِغُلَـٰمٍ عَلِيمٍۢ ﴿٢٨﴾
Nede ɓe waasno ñaamde o so*i e fittaandu makko he kulol, ɓe paami ɗuum, ɓe lelnir ɓernde makko wiide taa hulu, minen komin nulaaɓe ummaade ka Alla, ɓe kabri mbo ko welata mbo, ɗuum woni ma o heɓ keewɗo ganndal, ko oon woni Ishaaqa. بلغ Alqur’aana · Faccirol
فَأَقْبَلَتِ ٱمْرَأَتُهُۥ فِى صَرَّةٍۢ فَصَكَّتْ وَجْهَهَا وَقَالَتْ عَجُوزٌ عَقِيمٌۭ ﴿٢٩﴾
Nde jom suudu makko nani o wela wela o ari homo wulla ngam weltaare, o hellii yeeso makko, o wii hombo haawa: mbela nayeeja na jibina, te kanko ko o dimara
قَالُوا۟ كَذَٰلِكِ قَالَ رَبُّكِ ۖ إِنَّهُۥ هُوَ ٱلْحَكِيمُ ٱلْعَلِيمُ ﴿٣٠﴾
Malaykaaji ɗi mbi* imbo ko min kabru ma ko woni ko Joom ma daali, ko O daali ko noon ruttetaake, ko Kanko woni ñeeñuɗo e tagu Makko e hoddiro Makko, ganndo tagu Makko e ko nafataɓe
۞ قَالَ فَمَا خَطْبُكُمْ أَيُّهَا ٱلْمُرْسَلُونَ ﴿٣١﴾
Annabi Ibraahiima maaki Malaa'iɓe ɓen: ko honɗum woni fii mon? E ko faanditiɗon?
قَالُوٓا۟ إِنَّآ أُرْسِلْنَآ إِلَىٰ قَوْمٍۢ مُّجْرِمِينَ ﴿٣٢﴾
Malaa'ika'en jaabii mo wonnde: menen, Allah neli men e yimɓe bomɓe ɓen faggitotooɓe kuuɗe bonɗe. لنرسل عليهم ح جارة من طين
لِنُرْسِلَ عَلَيْهِمْ حِجَارَةًۭ مِّن طِينٍۢ ﴿٣٣﴾
Fii yo men accitu e maɓɓe, kaaƴe iwɗe e loope juɗaaɗe م سو مة عند ربك للمسرفين
مُّسَوَّمَةً عِندَ رَبِّكَ لِلْمُسْرِفِينَ ﴿٣٤﴾
Maandiniraaɗe ka Joomi maa an Ibraahiima, wurtaaɗe e yawtooɓe keeri Allah ɓen, fantinooɓe yeddugol Mo ngol
فَأَخْرَجْنَا مَن كَانَ فِيهَا مِنَ ٱلْمُؤْمِنِينَ ﴿٣٥﴾
Men yaltini taho kala gomɗimɓe wonunooɓe e saare yimɓe Luutu ɓen, fii wata lepte bomɓe ɓen hawru e maɓɓe
فَمَا وَجَدْنَا فِيهَا غَيْرَ بَيْتٍۢ مِّنَ ٱلْمُسْلِمِينَ ﴿٣٦﴾
Men tawaano e nden saare, si wanaa suudu juulɓe wooturu, ndun le ko suudu ɓeynguure Luutu nden (yo o his)
وَتَرَكْنَا فِيهَآ ءَايَةًۭ لِّلَّذِينَ يَخَافُونَ ٱلْعَذَابَ ٱلْأَلِيمَ ﴿٣٧﴾
men acci e nden saare yimɓe Luutu, batteeji lepte ɗen, ko holla wonnde ɗe yanuno e maɓɓe, wona waajitorɗum kala huloowo lepte muusuɗe ɗen yanunooɗe e maɓɓe, ontigi hula waɗugol sugu kuuɗe maɓɓe ɗen, fii daɗugol ɗen lepte
وَفِى مُوسَىٰٓ إِذْ أَرْسَلْنَـٰهُ إِلَىٰ فِرْعَوْنَ بِسُلْطَـٰنٍۢ مُّبِينٍۢ ﴿٣٨﴾
Men acci kadi maande e Muusaa, tuma nde Men nulunoo mo e Fir'awna, wonndude e hujjaaji ɓannguɗi, wonannde kala huloowo e lepte muusuɗe ɗen. بلغ Alqur’aana · Faccirol فتولى برك نه وقال سحرأو مجنون
فَتَوَلَّىٰ بِرُكْنِهِۦ وَقَالَ سَـٰحِرٌ أَوْ مَجْنُونٌۭ ﴿٣٩﴾
Kono Fir'awna ɗuurni fawaade e cemmbe e konu makko fow salii goonga, o wi'i Muusaa: ko mbilɗotooɗo yimɓe maa hara feetuɗo
فَأَخَذْنَـٰهُ وَجُنُودَهُۥ فَنَبَذْنَـٰهُمْ فِى ٱلْيَمِّ وَهُوَ مُلِيمٌۭ ﴿٤٠﴾
Men nanngi mo kanko e koneeli makko ɗin fow, Men weddii ɓe ka maayo, ɓe yoolii ɓe halkii, tawde Fir'awna ko feliraaɗo fennugol mo ngol nodditoo reweteeɗo
وَفِى عَادٍ إِذْ أَرْسَلْنَا عَلَيْهِمُ ٱلرِّيحَ ٱلْعَقِيمَ ﴿٤١﴾
Men acci kadi maande e 'Adi'en, yimɓe Huudu ɓen, wonannde kala huloowo lepte muusuɗe ɗen, tuma nde Men wurtunoo e maɓɓe henndu ndu ardaa e toɓo, ndu worgintaa leɗɗe ndu aldaa kadi e barke
مَا تَذَرُ مِن شَىْءٍ أَتَتْ عَلَيْهِ إِلَّا جَعَلَتْهُ كَٱلرَّمِيمِ ﴿٤٢﴾
Ndu accataa hay wonkii maa jawdi ekw e kon ko ndu arani, si wanaa ndu muncay fii mun, ndu waɗta ɗum wano rappunde sariinde. وفى ثمود إذ قيل لهم تمتعواحت حين
وَفِى ثَمُودَ إِذْ قِيلَ لَهُمْ تَمَتَّعُوا۟ حَتَّىٰ حِينٍۢ ﴿٤٣﴾
Men waɗi kadi maande e Samuuda'en, yimɓe Annabi Saalih ɓen, wonannde kala huloowo lepte muusuɗe ɗen, tuma nde ɓe wi'ananoo: awa dakmitoree nguurndam mon ɗam, ado lajal mon gal timmude
فَعَتَوْا۟ عَنْ أَمْرِ رَبِّهِمْ فَأَخَذَتْهُمُ ٱلصَّـٰعِقَةُ وَهُمْ يَنظُرُونَ ﴿٤٤﴾
Ɓe townitanii yawmiroore Joomi maɓɓe gomɗingol e ɗoftagol Mo ngol, haacaango lepte ngon nanngi ɓe, tawi hiɓe ƴeewa ko ɗum jippotoo kon. Tawde ɓe kammbirano lepte ɗen, balɗe tati ado ɗe jippaade
فَمَا ٱسْتَطَـٰعُوا۟ مِن قِيَامٍۢ وَمَا كَانُوا۟ مُنتَصِرِينَ ﴿٤٥﴾
Ɓe waawaano duñugol lepte ɗen gaay e maɓɓe, ɓe heɓaano kadi feere faabeede
وَقَوْمَ نُوحٍۢ مِّن قَبْلُ ۖ إِنَّهُمْ كَانُوا۟ قَوْمًۭا فَـٰسِقِينَ ﴿٤٦﴾
Gomɗii kadi Men halkiriino yimɓe Nuuhu ɓen ado ɓee jantaaɓe ɗoo, yoolagol. Pellet, ɓen ko yimɓe yaltunooɓe e ɗoftaare Allah, waɗi si ɓe hanndi e lepte Makko ɗen
وَٱلسَّمَآءَ بَنَيْنَـٰهَا بِأَيْي۟دٍۢ وَإِنَّا لَمُوسِعُونَ ﴿٤٧﴾
Kammu ngun, Men mahir ngu doole Amen, Men ɗiggini ɗum. Pellet, ko Men yaanooɓe cebe mammba. بلغ Alqur’aana · Faccirol
وَٱلْأَرْضَ فَرَشْنَـٰهَا فَنِعْمَ ٱلْمَـٰهِدُونَ ﴿٤٨﴾
Leydi ndin kan, Men weertiranndi hoɗooɓe ɓen, wano ndaɗɗundi maɓɓe. Men moƴƴii weertan ɓe ndi. ومن كل شىء خلقنا زوجين لعل كم تذكرون
وَمِن كُلِّ شَىْءٍ خَلَقْنَا زَوْجَيْنِ لَعَلَّكُمْ تَذَكَّرُونَ ﴿٤٩﴾
E kala huunde, Men tagii noone ɗiɗi: wano deyel e gorel, kammu e leydi, njodrndi e maayo; balajo'o on waajitoray gootaagu Allah taguɗo ɗin On, teskoɗon fii kattal Makko ngal
فَفِرُّوٓا۟ إِلَى ٱللَّهِ ۖ إِنِّى لَكُم مِّنْهُ نَذِيرٌۭ مُّبِينٌۭ ﴿٥٠﴾
Dogee lepte Allah ɗen, yaccoron e mbarjaari Makko ndin, ɗoftaare e anngal yeddugol Mo. Min, wonannde on onon ɓee yimɓe, ko mi jertinoowo e lepte Makko ɗen, ɓannguɗo jertinol
وَلَا تَجْعَلُوا۟ مَعَ ٱللَّهِ إِلَـٰهًا ءَاخَرَ ۖ إِنِّى لَكُم مِّنْهُ نَذِيرٌۭ مُّبِينٌۭ ﴿٥١﴾
Wata on waɗde e Allah reweteeɗo goo ko rewon. Min, wonannde on immorde ka Makko, ko mi ɓannguɗo jertinol
كَذَٰلِكَ مَآ أَتَى ٱلَّذِينَ مِن قَبْلِهِم مِّن رَّسُولٍ إِلَّا قَالُوا۟ سَاحِرٌ أَوْ مَجْنُونٌ ﴿٥٢﴾
nKo wano yimɓe Makko ɓen fenniri nii, mofte adinooɓe ɓen fennirnoo. Nulaaɗo Allah araali e ɓen, si wanaa ɓe wi'ay mo: ko mbileejo maa feetuɗo!
أَتَوَاصَوْا۟ بِهِۦ ۚ بَلْ هُمْ قَوْمٌۭ طَاغُونَ ﴿٥٣﴾
Hara heeferɓe adinooɓe ɓen yamondirno e sakkitiiɓe ɓen e ngol fennugol Nulaaɓe? Oo'o woye. Ko woni kon, ko bewre renndiniɓe e mum
فَتَوَلَّ عَنْهُمْ فَمَآ أَنتَ بِمَلُومٍۢ ﴿٥٤﴾
An Nulaaɗo, selu ɓee fennooɓe, a wonaa felniiɗo. Ko pellet, a yottinii ko nulaɗaa kon e maɓɓe
وَذَكِّرْ فَإِنَّ ٱلذِّكْرَىٰ تَنفَعُ ٱلْمُؤْمِنِينَ ﴿٥٥﴾
Haɗataa si a selii ɓe, waajoraa ɓe anndintinaa ɓe; tawde waajagol anndina ngol, hino nafa gomɗimɓe Allah ɓen
وَمَا خَلَقْتُ ٱلْجِنَّ وَٱلْإِنسَ إِلَّا لِيَعْبُدُونِ ﴿٥٦﴾
Mi tagiraali jinna e yimɓe, si wanaa fii yo ɓe rewan Min tun. Wanaa dey fii yo ɓe waddam e goɗɗum goo
مَآ أُرِيدُ مِنْهُم مِّن رِّزْقٍۢ وَمَآ أُرِيدُ أَن يُطْعِمُونِ ﴿٥٧﴾
Mi ɗaɓɓiraa ɓe arsike; Mi ɗaɓɓiraa ɓe yo ɓe ñamminam. بلغ Alqur’aana · Faccirol
إِنَّ ٱللَّهَ هُوَ ٱلرَّزَّاقُ ذُو ٱلْقُوَّةِ ٱلْمَتِينُ ﴿٥٨﴾
Pellet, ko Allah woni arsikoowo jeyaaɓe ɓen, fow no hatonjini e arsike Makko On, Kanko Jom cemmbe tiiɗuɗe ɗe huunde foolataa. Denndangal jinna e yimɓe ko cemmbe Makko ɗen yankinanii. فإن للذين ظلموا ذنوبا مثل ذنوب أص حبهم فلا يستعجلون
فَإِنَّ لِلَّذِينَ ظَلَمُوا۟ ذَنُوبًۭا مِّثْلَ ذَنُوبِ أَصْحَـٰبِهِمْ فَلَا يَسْتَعْجِلُونِ ﴿٥٩﴾
Haray hino woodani tooñirɓe ko'e mun ɓen fennugol ma, an Nulaaɗo, geɓal e lepte, yeru geɓal nanndo maɓɓe'en adinooɓe ɓen. Ɗum no happanaa lajal, wata ɓe ɗaɓɓiram yaccinangol ɓe ɗum ado happu mun on
فَوَيْلٌۭ لِّلَّذِينَ كَفَرُوا۟ مِن يَوْمِهِمُ ٱلَّذِى يُوعَدُونَ ﴿٦٠﴾
Halkaare woodanii ɓen yedduɓe Allah, ɓe fenni Nulaaɗo Makko on, e nden Ñalaande Darngal nde ɓe kammbiranaa yanugol lepte ɗen e maɓɓe. Iwdi: Al-Mukhtasar fi Tafsir Al-Qur’an
Rewu · ruttu · hiisno · Ko aldaa e winndagol