Hello jaaɓordeFaccirolSaad (38)

Faccirol Saad (38) — ص

Makkiyya · 88 aayeeje

Janngu · HeɗoPiilde PDF

صٓ ۚ وَٱلْقُرْءَانِ ذِى ٱلذِّكْرِ ﴿١﴾

Saad: yewtere yawtiino, fii sugu ɗee karfe taƴondirɗe, ka fuɗɗorde simoore Baqarah. E ngol cortewol ɗoo, Allah no woodanira Alqur'aana, yowondirnde e waajitorɗi yimɓe, kon ko nafata ɓe aduna e laakara. Hara wanaa ko sirkooɓe ɓen aaƴotoo, wonnde Allah no mai denndadiijo

بَلِ ٱلَّذِينَ كَفَرُوا۟ فِى عِزَّةٍۢ وَشِقَاقٍۢ ﴿٢﴾

Ko woni kon, heeferɓe ɓen wonii e townitanagol wootinɗinnde Allah, e luutondirgol e Muhammadu (yo o his), e anygol mo. كم أهلكنا من قبلهم من قرن فنادوا ولا ت حين مناص

كَمْ أَهْلَكْنَا مِن قَبْلِهِم مِّن قَرْنٍۢ فَنَادَوا۟ وَّلَاتَ حِينَ مَنَاصٍۢ ﴿٣﴾

Ɗuuɗii e mofte fennuɓe Nulaaɓe mun, ado maɓɓe, ɓe Men halki, ɓen noddi faaboo uma, nde lepte tellato, kono oon waqtu wonaana waqtu faabeede e lepte sakko faabo nafa ɓe

وَعَجِبُوٓا۟ أَن جَآءَهُم مُّنذِرٌۭ مِّنْهُمْ ۖ وَقَالَ ٱلْكَـٰفِرُونَ هَـٰذَا سَـٰحِرٌۭ كَذَّابٌ ﴿٤﴾

Ɓe ŋalɗi, tuma ɓe yi'unoo Nulaaɗo arɗo ɓe on, ko jertina ɓe e lepte Allah ɗen, ko e maɓɓe o jeyaa. Yedduɓe ɓen nde yi'unoo hujjaaji ɓannginɗi goonga Muhammadu kan, ɓe wi'i: Oo, ko biloowo yimɓe nii, heewuɗo fenaande e ko wi'ata kon, wonnde ko o Nulaaɗo, mo Allah wahayini e mun

أَجَعَلَ ٱلْـَٔالِهَةَ إِلَـٰهًۭا وَٰحِدًا ۖ إِنَّ هَـٰذَا لَشَىْءٌ عُجَابٌۭ ﴿٥﴾

Kere o waɗay reweteeɗi limtilimtiɗi e mun ɗin fow, reweteeɗo gooto tun? Pellet, ko huunde haɗtirnde haawnagol non

وَٱنطَلَقَ ٱلْمَلَأُ مِنْهُمْ أَنِ ٱمْشُوا۟ وَٱصْبِرُوا۟ عَلَىٰٓ ءَالِهَتِكُمْ ۖ إِنَّ هَـٰذَا لَشَىْءٌۭ يُرَادُ ﴿٦﴾

Mbatu maɓɓe ngun hucciti, ɓe wi'ani yimɓe maɓɓe ɓen: Yehee, jokkon haaju mun, wata on naatu e diina Muhammadu, tabitee e reweteeɗi mon ɗin. Anndon ko Muhammadu noddi on e mun kon, wiide yo on rewu gooto tun, ko ko o eɓɓani, fii no o waawira'en, waɗten jokkude mo

مَا سَمِعْنَا بِهَـٰذَا فِى ٱلْمِلَّةِ ٱلْـَٔاخِرَةِ إِنْ هَـٰذَآ إِلَّا ٱخْتِلَـٰقٌ ﴿٧﴾

Men nanaali fii ko Muhammadu noddata men e mun kon, woni bajjinɗingol Allah ngol, e diina baabiraaɓe amen ɓen, wanaa e diina Iisaa kan. Ko men naniri mo kon wonaali, si wanaa fenaande fefindaande. بلغ Alqur’aana · Faccirol

أَءُنزِلَ عَلَيْهِ ٱلذِّكْرُ مِنۢ بَيْنِنَا ۚ بَلْ هُمْ فِى شَكٍّۢ مِّن ذِكْرِى ۖ بَل لَّمَّا يَذُوقُوا۟ عَذَابِ ﴿٨﴾

Kere ko e makko Alqur'aana jippintee hakkunde amen, o heertora ɗum e hoore amen, menen koohooɓe ɓen? Si ko woni, ɓee sirkooɓe wonii e sikkitagol wayahu mo mi jippini e maaɗa on. Fotde ɓe meeɗaali lepte Allah ɗen, kono hiɓe ɗayintora nennitaneede ɓe. Si ɓe meeɗuno lepte ɗen, ɓe haɓɓitotanooko e yeddugol sirkana Allah, sikkitoo e ko O wahayini kon e maaɗa

أَمْ عِندَهُمْ خَزَآئِنُ رَحْمَةِ رَبِّكَ ٱلْعَزِيزِ ٱلْوَهَّابِ ﴿٩﴾

Kaa ɓee sirkooɓe fennooɓe jogiti ngaluuji ɓure Joomi maa, Fooluɗo Mo fooletaake On, Okkoowo mo O muuyani yeɗude. Wano ngalu ngu O yeɗirta Annabaaku, on mo O muuyani. Tawde wanaa kamɓe ɗum wonani, sakko ɓe yeɗa mo ɓe yiɗani, maa ɓe ɗala goɗɗo goo

أَمْ لَهُم مُّلْكُ ٱلسَّمَـٰوَٰتِ وَٱلْأَرْضِ وَمَا بَيْنَهُمَا ۖ فَلْيَرْتَقُوا۟ فِى ٱلْأَسْبَـٰبِ ﴿١٠﴾

Kaa ko kamɓe woodani laamagol kammuuli ɗin e leydi ndin e kon ko woni hakkunde majji? Sakko ɓe heɓa feere yeɗugol e ɗawugol! Si ko non ɓe aaƴori, haray yo ɓe ƴeenŋir kala sabu no ɓe hewtiryta ka kammuuli, fii no ɓe ñaawira ko ɓe yiɗi, woni yeɗugol maa ɗalugol. Kono ɓe hippataa ɗum!

جُندٌۭ مَّا هُنَالِكَ مَهْزُومٌۭ مِّنَ ٱلْأَحْزَابِ ﴿١١﴾

Ɓee fennooɓe Muhammadu jom kisiyee on, ko konu hoyngu, fooliroyteengu wano ɗiya feddeeji fennunooɗi Nulaaɓe mun, ado maɓɓe

كَذَّبَتْ قَبْلَهُمْ قَوْمُ نُوحٍۢ وَعَادٌۭ وَفِرْعَوْنُ ذُو ٱلْأَوْتَادِ ﴿١٢﴾

Wanaa ɓee woni ko adii fennude. Woɗɓe adinoke ɓe e ɗum, woni Yimɓe Nuuhu ɓen, e Aadi'en e Fir'awna lettiraynooɗo yimɓe ɓen, pempe

وَثَمُودُ وَقَوْمُ لُوطٍۢ وَأَصْحَـٰبُ لْـَٔيْكَةِ ۚ أُو۟لَـٰٓئِكَ ٱلْأَحْزَابُ ﴿١٣﴾

Samuuda'en kadi, e yimɓe Luutu ɓen, e yimɓe Shu'aybu ɓen fow kadi fenni Nulaaɓe mun ɓen. Ko ɓen woni feddeeji hawrunooɗi e fennugol yedda ko Nulaaɓe lun addannooɓe

إِن كُلٌّ إِلَّا كَذَّبَ ٱلرُّسُلَ فَحَقَّ عِقَابِ ﴿١٤﴾

Alaa e ɗin feddeeji, mo fennaali Nulaaɓe ɓen. Lepte Allah ɗen jojji e maɓɓe, fii kala ɗe tonngino haa e dumunna

وَمَا يَنظُرُ هَـٰٓؤُلَآءِ إِلَّا صَيْحَةًۭ وَٰحِدَةًۭ مَّا لَهَا مِن فَوَاقٍۢ ﴿١٥﴾

Ɓee fennooɓe Muhammadu (yo o his) habbaaki, si wanaa wuttaandu ɗiɗaɓuru ndun ka alaandu, ndu alaa ruttorde. Lepte ɗen yana e maɓɓe, si ɓe ɓe tuubaali ko adii. بلغ Alqur’aana · Faccirol

وَقَالُوا۟ رَبَّنَا عَجِّل لَّنَا قِطَّنَا قَبْلَ يَوْمِ ٱلْحِسَابِ ﴿١٦﴾

Ɓe woni e jalkitugol wi'a: Joomi amen, yaccinan men geɓal lepte amen ɗen aduna, ado Ñalaande Darngal

ٱصْبِرْ عَلَىٰ مَا يَقُولُونَ وَٱذْكُرْ عَبْدَنَا دَاوُۥدَ ذَا ٱلْأَيْدِ ۖ إِنَّهُۥٓ أَوَّابٌ ﴿١٧﴾

An Nulaaɗo, muñño e ko fennooɓe ɓen wowlata maa kon; annditaa jeyaaɗo Amen on, Daawuuda, jom cemmbe dartorɗe ayɓe mun, muññoo e ɗoftagol Allah. Kanko ko o ɗuuɗunooɗo ruttoragol tuubannde Allah, e gollugol ko welata Mo

إِنَّا سَخَّرْنَا ٱلْجِبَالَ مَعَهُۥ يُسَبِّحْنَ بِٱلْعَشِىِّ وَٱلْإِشْرَاقِ ﴿١٨﴾

Men elti pelle ɗen, ko subbunhinoda e Daawuuda, kaل kiikiiɗe e ka weetugol

وَٱلطَّيْرَ مَحْشُورَةًۭ ۖ كُلٌّۭ لَّهُۥٓ أَوَّابٌۭ ﴿١٩﴾

Men elti kadi colli ɗin, ka ɗi mooɓindiraa ka weeyo, tawi ɗi fow majji, hiɗo ɗoftanii subbunhinanagol Allah

وَشَدَدْنَا مُلْكَهُۥ وَءَاتَيْنَـٰهُ ٱلْحِكْمَةَ وَفَصْلَ ٱلْخِطَابِ ﴿٢٠﴾

Men semmbiniri fii laamu Makko ngun, mirin mo Men okki mo on, wonndude e waawugol foola ayɓe makko ɓen. Men yeɗi mo Annabaaku, e hawrugol e sawaaba. Men yeɗi Mo ɗemngal laaɓungal

۞ وَهَلْ أَتَىٰكَ نَبَؤُا۟ ٱلْخَصْمِ إِذْ تَسَوَّرُوا۟ ٱلْمِحْرَابَ ﴿٢١﴾

An Nulaaɗo, hara kabaaru wenjunooɓe ɓen ɗiɗo arii maa, tuma nde ɓe ƴawunoo ka ganngunal Annabi Daawuuda nokku dewirdo mum!

إِذْ دَخَلُوا۟ عَلَىٰ دَاوُۥدَ فَفَزِعَ مِنْهُمْ ۖ قَالُوا۟ لَا تَخَفْ ۖ خَصْمَانِ بَغَىٰ بَعْضُنَا عَلَىٰ بَعْضٍۢ فَٱحْكُم بَيْنَنَا بِٱلْحَقِّ وَلَا تُشْطِطْ وَٱهْدِنَآ إِلَىٰ سَوَآءِ ٱلصِّرَٰطِ ﴿٢٢﴾

Tuma nde ɓe naatirnoo e juhal, ka Daawuuda, o ɗeƴii ɓe. Ɓe anndi o ɗenƴike, ɓe wi'ani mo: wata a hulu! Ko men yeddondirɓe ɗiɗo; goɗɗo e amen tooñii oya. Ko yo a ñaawir nunɗal hakkunde amen, wata a tooñu, tinndinaa men e laawol focciingol ngol, woni laawol sawaaba gol

إِنَّ هَـٰذَآ أَخِى لَهُۥ تِسْعٌۭ وَتِسْعُونَ نَعْجَةًۭ وَلِىَ نَعْجَةٌۭ وَٰحِدَةٌۭ فَقَالَ أَكْفِلْنِيهَا وَعَزَّنِى فِى ٱلْخِطَابِ ﴿٢٣﴾

Gooto e maɓɓe wi'iani Daawuuda: Oo gorko, ko musiɗɗo am: himo jogii baalii cappanɗe jeenay e jeenay, min miɗo jogii baalii gootii. O ɗaɓɓiri lam henndingol mo ngil, o fooli lam e yewtere. بلغ Alqur’aana · Faccirol

قَالَ لَقَدْ ظَلَمَكَ بِسُؤَالِ نَعْجَتِكَ إِلَىٰ نِعَاجِهِۦ ۖ وَإِنَّ كَثِيرًۭا مِّنَ ٱلْخُلَطَآءِ لَيَبْغِى بَعْضُهُمْ عَلَىٰ بَعْضٍ إِلَّا ٱلَّذِينَ ءَامَنُوا۟ وَعَمِلُوا۟ ٱلصَّـٰلِحَـٰتِ وَقَلِيلٌۭ مَّا هُمْ ۗ وَظَنَّ دَاوُۥدُ أَنَّمَا فَتَنَّـٰهُ فَٱسْتَغْفَرَ رَبَّهُۥ وَخَرَّ رَاكِعًۭا وَأَنَابَ ۩ ﴿٢٤﴾

Daawuuda ñaawiri hakkunde maɓɓe wi'angol wullitiiɗo on: Pellet, musiɗɗo maa on tooñirii ma, ɗaɓɓugol ɓeydiyude baalii maa ngii, ka baali makko. Ko ɓuri ɗuuɗude e hawtuɓe, hino tooñindira hakkunde maɓɓe, si wanaa gomɗimɓe gollooɓe moƴƴuɗi yamiraaɗi ɗin; ɓen ɗon, ko nunɗuɓe hakkunde maɓɓe, kono ɓe ɗuuɗaa. Annabi Daawuuda felliti, wonnde Men jarriborii mo ngol wennjondiro. O ɗaɓɓiri Joomi makko haforaneede, o suuyiri sujjugol, o tuubani Allah

فَغَفَرْنَا لَهُۥ ذَٰلِكَ ۖ وَإِنَّ لَهُۥ عِندَنَا لَزُلْفَىٰ وَحُسْنَ مَـَٔابٍۢ ﴿٢٥﴾

Men jaɓirani mo tuubuubuyee, yaafanagol mo ɗum. Pellet non, hino woodani ka Amen, ɓadal e moƴƴugol ruttorde laakara

يَـٰدَاوُۥدُ إِنَّا جَعَلْنَـٰكَ خَلِيفَةًۭ فِى ٱلْأَرْضِ فَٱحْكُم بَيْنَ ٱلنَّاسِ بِٱلْحَقِّ وَلَا تَتَّبِعِ ٱلْهَوَىٰ فَيُضِلَّكَ عَن سَبِيلِ ٱللَّهِ ۚ إِنَّ ٱلَّذِينَ يَضِلُّونَ عَن سَبِيلِ ٱللَّهِ لَهُمْ عَذَابٌۭ شَدِيدٌۢ بِمَا نَسُوا۟ يَوْمَ ٱلْحِسَابِ ﴿٢٦﴾

Ko an yo Daawuuda, Men waɗii ma lomto ka hoore leydi. Siinu fiyakuuji diina e aduna ɗin, ñaawiraa nunɗal hakkunde yimɓe ɓen. Wata a jokku mbeleeɗe, tuma ñaawataa hakkunde maɓɓe, sakko tooñataa goɗɗo e maɓɓe, sabu tawde oya on no ɓaɗi maa e jeya maa e weldigal, o majjiniri ɗum, laawol Allah focciingol ngol. Anndaa, pellet, majjooɓe ɓen e ngol Allah focciingol, hino woodani ɓe lepte saɗtuɗe, sabu ko ɓe yejjitiri kon, Ñalaande hasboore nden. Tawde si ɓe annditayno fii mayre, ɓe hula nde, ɓe jokkataano mbeleeɗe

وَمَا خَلَقْنَا ٱلسَّمَآءَ وَٱلْأَرْضَ وَمَا بَيْنَهُمَا بَـٰطِلًۭا ۚ ذَٰلِكَ ظَنُّ ٱلَّذِينَ كَفَرُوا۟ ۚ فَوَيْلٌۭ لِّلَّذِينَ كَفَرُوا۟ مِنَ ٱلنَّارِ ﴿٢٧﴾

Men tagiraali kammu ngun e leydi ndin meere. Ɗum ko sikke yedduɓe ɓen. Bone Yiite woodanii ɓen yedduɓe, sikkuɓe ɗum, Ñalnde Darngal, si ɓe luttii e keeferaaku sikkitagol Allah ko boni!

أَمْ نَجْعَلُ ٱلَّذِينَ ءَامَنُوا۟ وَعَمِلُوا۟ ٱلصَّـٰلِحَـٰتِ كَٱلْمُفْسِدِينَ فِى ٱلْأَرْضِ أَمْ نَجْعَلُ ٱلْمُتَّقِينَ كَٱلْفُجَّارِ ﴿٢٨﴾

Men waɗataa ɓen gomɗimɓe Allah ɓe jokki Nulaaɗo Makko on, ɓe golli golle moƴƴe, wano ɓen bonnirooɓe ka leydi, geddi e keeferaaku. Men waɗataa kadi hulirɓe Joomi mun ɓen, ɗoftagol yamirooje Makko, woɗɗitoo haɗaaɗi Makko, wano heeferɓe ɓen e naafiqiiɓe yooliiɓe e geddi ɓen. Fonnugol ɓe, ko ooñaare nde yahdaa e Allah toowuɗo seniiɗo On. Si ko woni, O yoɓitiray gomɗimɓe ɓen, naatugol Aljanna, O leptira yedduɓe ɓen, naatugol Yiite. Tawde ɓe fotataa ka Allah. Njoɓdi maɓɓe kadi fotataa ka Makko

كِتَـٰبٌ أَنزَلْنَـٰهُ إِلَيْكَ مُبَـٰرَكٌۭ لِّيَدَّبَّرُوٓا۟ ءَايَـٰتِهِۦ وَلِيَتَذَكَّرَ أُو۟لُوا۟ ٱلْأَلْبَـٰبِ ﴿٢٩﴾

Ko Deftere heewunde barki e nafa, woni ndee Alqur'aanaare, nde Men jippini e maaɗa. Fii no yimɓe ɓen taskra miijitoo maanaaji mayre, joomiraaɓe haqqille ɓen hisuɗe ɓen, waajitora. بلغ Alqur’aana · Faccirol

وَوَهَبْنَا لِدَاوُۥدَ سُلَيْمَـٰنَ ۚ نِعْمَ ٱلْعَبْدُ ۖ إِنَّهُۥٓ أَوَّابٌ ﴿٣٠﴾

Men yeɗi Daawuuda, geɗal makko Sulaymaana, neema e ɓural Amen, ko ɓernde makko deeƴira. Sulaymaana moƴƴii jeyaaɗo. Ko o ɗuuɗunooɗo tuubugol ruttoo e Allah

إِذْ عُرِضَ عَلَيْهِ بِٱلْعَشِىِّ ٱلصَّـٰفِنَـٰتُ ٱلْجِيَادُ ﴿٣١﴾

Janto nde o hollanoo kiikiiɗeere, pucci yooɗuɗi yaawuɗi, darorayɗi taape tati, ɓamta nayaɓal ngal. Ɓe seeraali e hollugol mo ɗum, haa naange muti

فَقَالَ إِنِّىٓ أَحْبَبْتُ حُبَّ ٱلْخَيْرِ عَن ذِكْرِ رَبِّى حَتَّىٰ تَوَارَتْ بِٱلْحِجَابِ ﴿٣٢﴾

Sulaymaana maaki: Mi ɓurnorii yiɗgol jawdi, wano ɗii pucci, e dow ko mi jantotoo Joomi am kon, haa naange ngen mutoyii, mi faɗii julde alansaraa nden

رُدُّوهَا عَلَىَّ ۖ فَطَفِقَ مَسْحًۢا بِٱلسُّوقِ وَٱلْأَعْنَاقِ ﴿٣٣﴾

Ruttee lam ɗii pucci. Ɓe rutti mo ɗi, o woni e sodirgol ɗi kaafa, ka taape(koyde) e ka daaɗe majji. ولقد فتنا سليمن وألقينا عل كرسيه جسدا ثم أناب

وَلَقَدْ فَتَنَّا سُلَيْمَـٰنَ وَأَلْقَيْنَا عَلَىٰ كُرْسِيِّهِۦ جَسَدًۭا ثُمَّ أَنَابَ ﴿٣٤﴾

Gomɗii Men jarribike Sulaymaana, Men werii e jullere makko laamu nden, seytaniiru, nannditiniindu e neɗɗo, ndu ardii seeɗa e laamu makko ngun. Refti Sulaymaana hettiti laamu makko ngun, o wuurti mbo e seytaniiru ndun

قَالَ رَبِّ ٱغْفِرْ لِى وَهَبْ لِى مُلْكًۭا لَّا يَنۢبَغِى لِأَحَدٍۢ مِّنۢ بَعْدِىٓ ۖ إِنَّكَ أَنتَ ٱلْوَهَّابُ ﴿٣٥﴾

Sulaymaana maaki: Joomi am, haforanam goopi am, yeɗaa lam laamu heeranii ngu lam, ngu haananaa goɗɗo goo, ɓaawo am. Ko An Joomi, woni ɗuuɗugol mawni dokke

فَسَخَّرْنَا لَهُ ٱلرِّيحَ تَجْرِى بِأَمْرِهِۦ رُخَآءً حَيْثُ أَصَابَ ﴿٣٦﴾

Men jaabinani mo toraare nden. Men eltani mo henndu ndun, tawi ndu wifiray neweende, e yamiroore makko, e hoore doole e yaawere mayru fow, ndu naɓa mo ka o faalaa

وَٱلشَّيَـٰطِينَ كُلَّ بَنَّآءٍۢ وَغَوَّاصٍۢ ﴿٣٧﴾

Men eltani mo kadi seytanuuji ɗin, ɗi woni e ley konngol makko. No e majji mahaynooɗi, goɗɗi ɗin mutaynooɗi ka maayo, ɗi yaltina kaŋŋe

وَءَاخَرِينَ مُقَرَّنِينَ فِى ٱلْأَصْفَادِ ﴿٣٨﴾

Seytanuuji goo, ko rawaniyanke, eltanaaɗi mo. Ɗin ko dummbaaɗi e jolokooje, ka ɗi waawaa memminaade. بلغ Alqur’aana · Faccirol

هَـٰذَا عَطَآؤُنَا فَٱمْنُنْ أَوْ أَمْسِكْ بِغَيْرِ حِسَابٍۢ ﴿٣٩﴾

Ɗum ko ko Men yeɗu maa, an Sulaymaana, ka jaabingol toraare maa. Okku mo yiɗanɗaa, maa ɗalaa mo faalaɗaa. A lamnditortaake goɗɗum e mun. وإن له عندنا لزلف وحسن مٔاب

وَإِنَّ لَهُۥ عِندَنَا لَزُلْفَىٰ وَحُسْنَ مَـَٔابٍۢ ﴿٤٠﴾

Pellet, Sulaymaana ka Amen, ko jeyaaɗo e ɓadnaaɓe, maranaaɓe ruttorde moƴƴunde, woni Aljanna

وَٱذْكُرْ عَبْدَنَآ أَيُّوبَ إِذْ نَادَىٰ رَبَّهُۥٓ أَنِّى مَسَّنِىَ ٱلشَّيْطَـٰنُ بِنُصْبٍۢ وَعَذَابٍ ﴿٤١﴾

Janto kadi, an Nulaaɗo, jeyaaɗo Amen on Ayyuuba, nde o torinoo Allah Joomi makko, wonnde: Seytaane memirii lam tampere lebtatnde

ٱرْكُضْ بِرِجْلِكَ ۖ هَـٰذَا مُغْتَسَلٌۢ بَارِدٌۭ وَشَرَابٌۭ ﴿٤٢﴾

Men wi'ani mo: latir tunndawal(koyngal) maa ka leydi. O waɗi ɗum, ɓunndu ɓullitanii mo ɗon: tawi goɗɗam ɗam, ko yaretee ɗam, o lootora ɗama, ko o ittira lorra e tampere memunoonde mo nden

وَوَهَبْنَا لَهُۥٓ أَهْلَهُۥ وَمِثْلَهُم مَّعَهُمْ رَحْمَةًۭ مِّنَّا وَذِكْرَىٰ لِأُو۟لِى ٱلْأَلْبَـٰبِ ﴿٤٣﴾

Men jaabinani mo toraare. Men huncani mo lorra makko kan, Men yeɗi mo ɓeynguure makko nden, Men ɓeydani mo geɗalɓe e taaniraaɓe yeru maɓɓe, yurmeende immorde e Amen, e njoɓdi muñal makko ngal, e fii no joomiraaɓe haqqille hisuɗe ɓen, waajitora, wonnde muñal, adday hoyeende e warjeede

وَخُذْ بِيَدِكَ ضِغْثًۭا فَٱضْرِب بِّهِۦ وَلَا تَحْنَثْ ۗ إِنَّا وَجَدْنَـٰهُ صَابِرًۭا ۚ نِّعْمَ ٱلْعَبْدُ ۖ إِنَّهُۥٓ أَوَّابٌۭ ﴿٤٤﴾

Nde Annabi Ayyuuba tikkannoo debbo makko on, o woondiri piyugol mo loyru teemedere. Men wi'ani mo ontuma: Ko an Ayyuuba, nanngiri sookewo maa ngon, tamannde huɗo, piyiraa mo ɗum, no hunniraa woodoore maa nden, hara a firtaa nden. O waɗi ɗum. Men tawu mo, ko o muññiiɗo e ko Men jarribori mo kon. O moƴƴii jeyaaɗo. Pellet, ko o ɗuuɗunooɗo tuubugol ruttoo ka Allah

وَٱذْكُرْ عِبَـٰدَنَآ إِبْرَٰهِيمَ وَإِسْحَـٰقَ وَيَعْقُوبَ أُو۟لِى ٱلْأَيْدِى وَٱلْأَبْصَـٰرِ ﴿٤٥﴾

Janto kadi, an Nulaaɗo, jeyaaɓe Amen ɓen ɓe Men suɓii, e Nulaaɓe Amen, ɓe Men immini: Ibraahiima, e Ishaaqa e Yaaquuba. Ɓe laatino joomiraaɓe cemmbe ka ɗoftagol Allah, ɗaɓɓa welayee Makko. Ɓe woni kadi joomiraaɓe giiɗe, jaɓooɓe goonga

إِنَّآ أَخْلَصْنَـٰهُم بِخَالِصَةٍۢ ذِكْرَى ٱلدَّارِ ﴿٤٦﴾

Men heertinanii heertinannde, nden woni wuurnugol ɓerɗe maɓɓe ɗen, anntidugol fii galle laakara ɗen, hebilaronaɗe, golle moƴƴe, nodda yimɓe ɓen e mum. بلغ Alqur’aana · Faccirol

وَإِنَّهُمْ عِندَنَا لَمِنَ ٱلْمُصْطَفَيْنَ ٱلْأَخْيَارِ ﴿٤٧﴾

Kadi, ɓee ka Amen, ko jeyaaɓe e suɓiraaɓe ɗoftagol dewgol Men, suɓiraaɓe tammbitagol Nulal Amen ngal, yottina e yimɓe ɓen. ل

وَٱذْكُرْ إِسْمَـٰعِيلَ وَٱلْيَسَعَ وَذَا ٱلْكِفْلِ ۖ وَكُلٌّۭ مِّنَ ٱلْأَخْيَارِ ﴿٤٨﴾

Janto kadi, an Annabiijo, Ismaa'iila geɗal Ibraahiima, e Ysa'u, e Zal-Kifli, mantiraaɓe mantoore labaande, tawde hiɓe hanndi e mun. Kala e maɓɓe, ko jeyaaɓe e suɓaaɓe moƴƴuɓe ɓen ka Allah

هَـٰذَا ذِكْرٌۭ ۚ وَإِنَّ لِلْمُتَّقِينَ لَحُسْنَ مَـَٔابٍۢ ﴿٤٩﴾

Ɗum ko annditirgol ɓee, mantoore labaande, ka Alqur'aana. Ko pellet, hino woodani hulirɓe Allah ɓen ɗoftagol Mo woɗɗitoo haɗaaɗi Makko ɗin, ruttorde moƴƴunde, ka galle laakara

جَنَّـٰتِ عَدْنٍۢ مُّفَتَّحَةًۭ لَّهُمُ ٱلْأَبْوَٰبُ ﴿٥٠﴾

Nden ruttorde moƴƴunde, ko Aljannaaji ñiiɓal, ɗi ɓe naatoyta Ñalnde Darngal, hara dame majji no udditiranaaɓe, saɗnugol ɓe. متكٔين فيها يدعون فيها بفكهةكثيرة وشراب

مُتَّكِـِٔينَ فِيهَا يَدْعُونَ فِيهَا بِفَـٰكِهَةٍۢ كَثِيرَةٍۢ وَشَرَابٍۢ ﴿٥١﴾

Hara ko ɓe soɓɓindiiɓe e hoore danɗe cuɗinanaaɗe ɓe, hiɓe nodda gollooɓe ton ɓen, lamndooɓe muuyanteeɗi ɗuuɗuɗi serti, e noone kala e njaram, mo ɓe yiɗi, wano sanngara ekw

۞ وَعِندَهُمْ قَـٰصِرَٰتُ ٱلطَّرْفِ أَتْرَابٌ ﴿٥٢﴾

Hino woodani ɓe ton: rewɓe raɓɓinayɓe ndaarɗe mun e worɓe mun tun, fotɓe e duuɓi

هَـٰذَا مَا تُوعَدُونَ لِيَوْمِ ٱلْحِسَابِ ﴿٥٣﴾

Ko ɗum woni ko fodaɗon e njoɓdi laaɓundi, onon gomɗuɓe ɓen, Ñalnde Darngal. Fii golle mon moƴƴe ɗen aduna. إن هذا لرزقنا ما له من نفاد

إِنَّ هَـٰذَا لَرِزْقُنَا مَا لَهُۥ مِن نَّفَادٍ ﴿٥٤﴾

Pellet, njoɓdi jantaandi fii mun ndin ɗoo, ko arsike Amen, mo Men arsikoyta gomɗuɓe ɓen, Ñalnde Darngal. Arsike duumotooɗo, mo taƴondirtaa, o lannataa

هَـٰذَا ۚ وَإِنَّ لِلطَّـٰغِينَ لَشَرَّ مَـَٔابٍۢ ﴿٥٥﴾

Ko jantoo kon, ko njoɓdi gomɗuɓe ɓen. Pellet, hino woodani kadi yawtirɓe keeri Allah ɗin geddi e keeferaaku, njoɓdi sertundi; kamɓe on, ko ruttorde ɓurnde bonnde woodani ɓe Ñalnde Darngal. بلغ Alqur’aana · Faccirol

جَهَنَّمَ يَصْلَوْنَهَا فَبِئْسَ ٱلْمِهَادُ ﴿٥٦﴾

Njoɓdi maɓɓe ndin, ko Jahannama, huuɓitaynge ɓe, nge tampina ɓe nguleeki e ooyeende. Hiɓe mari ton ndaɗɗuɗe, kono ɗe bonii daɗɗuɗe! هذا فليذوقوه حميم وغس اق

هَـٰذَا فَلْيَذُوقُوهُ حَمِيمٌۭ وَغَسَّاقٌۭ ﴿٥٧﴾

Ɗen lepte, ko ndiyam haɗtuɗam e fatugol, e mbor- di ilatndi e ɓalli yimɓe lepteteeɓe ɓen ka Yiite. Yo ɓe sulko ɗam, sabu ko njaram maɓɓe ɗam ittataa ɗonka ɗan non!

وَءَاخَرُ مِن شَكْلِهِۦٓ أَزْوَٰجٌ ﴿٥٨﴾

Hino woodani ɓe lepte goo, nannduɗe e majje. Ɗen ko nooneeji, ɗi ɓe leptiroytee ka laakara

هَـٰذَا فَوْجٌۭ مُّقْتَحِمٌۭ مَّعَكُمْ ۖ لَا مَرْحَبًۢا بِهِمْ ۚ إِنَّهُمْ صَالُوا۟ ٱلنَّارِ ﴿٥٩﴾

Si yimɓe Yiite ɓen naatoyii e magge, ɓe ukkondi- royii hakkunde maɓɓe e weljugol hoynindira, kala e maɓɓe wona e daɗndinagol e oya. Woɗɓe e maɓɓe wi'i: E hino fedde naatidoyay nde e mon ka Yiite. Ɓe jaaboo ɓe: Toolii alanaa ɓe, tawde ko ɓe meeɗirayɓe Yiite ngen, no men meeɗirta nge

قَالُوا۟ بَلْ أَنتُمْ لَا مَرْحَبًۢا بِكُمْ ۖ أَنتُمْ قَدَّمْتُمُوهُ لَنَا ۖ فَبِئْسَ ٱلْقَرَارُ ﴿٦٠﴾

Fedde jokkunooɓe ɓeya ɓen wi'ana koohooɓe ɓen: ko onon ɓee koohooɓe kan, woni toolii alanaa, ko onon defi men ɗee lepte muusuɗe, sabu ko mojjinirɗon men kon, bewinɗon men. Ndee ñiiɓirde Jahannama ɗoo, nde bonii ñiiɓirde naatooɓe nge fow

قَالُوا۟ رَبَّنَا مَن قَدَّمَ لَنَا هَـٰذَا فَزِدْهُ عَذَابًۭا ضِعْفًۭا فِى ٱلنَّارِ ﴿٦١﴾

Ɓe wi'a kadi: Joomi amen, defuɗo men majjugol on, ɓaawo nde peewal ngal ari e amen, sowan mo lepte ɗen ka Yiite

وَقَالُوا۟ مَا لَنَا لَا نَرَىٰ رِجَالًۭا كُنَّا نَعُدُّهُم مِّنَ ٱلْأَشْرَارِ ﴿٦٢﴾

Bewɓe townitiiɓe ɓen wi'a: Ko haɗi men yi'ugol ka Yiite gaa, worɓe ɓe men limtaynoo ka aduna, jeyaaɓe e bomɓe, hannduɓe e lepte?

أَتَّخَذْنَـٰهُمْ سِخْرِيًّا أَمْ زَاغَتْ عَنْهُمُ ٱلْأَبْصَـٰرُ ﴿٦٣﴾

Hara men falju e kon men jagitornoo ɓe kon jalnori, tawa ɓeقhandaa e lepte, kaa hara ɓe naatu Yiite, gite amen yawti ɓe?

إِنَّ ذَٰلِكَ لَحَقٌّۭ تَخَاصُمُ أَهْلِ ٱلنَّارِ ﴿٦٤﴾

Pellet, ko Men jantanii on kon, e ko yedduɓe ɓen wenjorndirta hakkunde maɓɓe Ñalnde Darngal, ko goonga mo sikke alaa e mu'un. بلغ Alqur’aana · Faccirol

قُلْ إِنَّمَآ أَنَا۠ مُنذِرٌۭ ۖ وَمَا مِنْ إِلَـٰهٍ إِلَّا ٱللَّهُ ٱلْوَٰحِدُ ٱلْقَهَّارُ ﴿٦٥﴾

An Muhammadu, maakan yimɓe maa yedduɓe ɓen: Anndee ko mi jertinoowo on, e lepte Allah ɗen, fii wata ɗe yanir e mon, sabu yeddugol mon fenna Nulaaɓe Makko ɓen. Anndo kadi, alaa reweteeɗo hannduɗo e dewal, si wanaa Allah Seniiɗo On. Ko Kanko woni Bajjo ka mawngu e sifaaji e ka inɗe Mun, Fooluɗo kala huunde. Mo huunde kala yankinii Ɗum

رَبُّ ٱلسَّمَـٰوَٰتِ وَٱلْأَرْضِ وَمَا بَيْنَهُمَا ٱلْعَزِيزُ ٱلْغَفَّـٰرُ ﴿٦٦﴾

Ko Kanko woni Jeyɗo kammuuli ɗin, e leydi ndin, e kon ko woni hakkunde majji. Fooluɗo e laamu Mun, Mo gooto foolataa. Haforoowo junuubi jeyaaɓe Makko tuubuɓe ɓen. قل هو نبؤا عظيم

قُلْ هُوَ نَبَؤٌا۟ عَظِيمٌ ﴿٦٧﴾

An Nulaaɗo, maakan ɓee fennooɓe: ndee Alqur'aanaare, ko kumpital mawngal fiyaaku. أ نتم عنه معرضون

أَنتُمْ عَنْهُ مُعْرِضُونَ ﴿٦٨﴾

Kono hiɗon ɗuurnii e on kabaaru mawnuɗo fiyaaku. On alaa yeƴƴitaade e makko

مَا كَانَ لِىَ مِنْ عِلْمٍۭ بِٱلْمَلَإِ ٱلْأَعْلَىٰٓ إِذْ يَخْتَصِمُونَ ﴿٦٩﴾

Mi heɓataano ganndal, e ko feƴƴaynoo hakkunde Malaa'ika'en, fii tagugol Aadama, si wanaano Allah wahayini ɗum e am, O anndimmi

إِن يُوحَىٰٓ إِلَىَّ إِلَّآ أَنَّمَآ أَنَا۠ نَذِيرٌۭ مُّبِينٌ ﴿٧٠﴾

Allah wahayiniraali e am, si wanaa tawde ko mi jertinoowo on, e lepte Makko ɗen, ɓanninano on

إِذْ قَالَ رَبُّكَ لِلْمَلَـٰٓئِكَةِ إِنِّى خَـٰلِقٌۢ بَشَرًۭا مِّن طِينٍۢ ﴿٧١﴾

Janto nde Joomi maa daalannoo Malaa'ika'en: Min ko Mi tagiroowo ɓanndinke, woni Aadama (yo o his) immorde e loopal. فإذا سو يته ونفخت فيه من ر وحى فقعوا له سجدين

فَإِذَا سَوَّيْتُهُۥ وَنَفَخْتُ فِيهِ مِن رُّوحِى فَقَعُوا۟ لَهُۥ سَـٰجِدِينَ ﴿٧٢﴾

Si Mi fotindirii tagu makko ngun, Mi moƴƴintinii mbaadi makko ndin, mi wuttii ruuhu Am on e makko, ko yo on sujjan mo

فَسَجَدَ ٱلْمَلَـٰٓئِكَةُ كُلُّهُمْ أَجْمَعُونَ ﴿٧٣﴾

Malaa'ika'en ɗoftii yamaruyee Joomi maɓɓe on, ɓe sujji ɓe denndaangal, sujuudu teddungal. Alaa mo sujjanaano Aadama e maɓɓe. بلغ Alqur’aana · Faccirol

إِلَّآ إِبْلِيسَ ٱسْتَكْبَرَ وَكَانَ مِنَ ٱلْكَـٰفِرِينَ ﴿٧٤﴾

Si wanaa Ibuliisa, o mawnitinii sujjugol ngol, o woni jeyaaɗo e yedduɓe Joomi mun

قَالَ يَـٰٓإِبْلِيسُ مَا مَنَعَكَ أَن تَسْجُدَ لِمَا خَلَقْتُ بِيَدَىَّ ۖ أَسْتَكْبَرْتَ أَمْ كُنتَ مِنَ ٱلْعَالِينَ ﴿٧٥﴾

Allah daali: Ko an yo Ibuliisa, ko honɗum haɗu maa sujjangol Aadama, mo tagirmi juuɗe Am? Ko mawnintinaare haɗu maa kaa hari nun ko a jeyanooɗo e townitaniiɓe Joomi mun ɓen?

قَالَ أَنَا۠ خَيْرٌۭ مِّنْهُ ۖ خَلَقْتَنِى مِن نَّارٍۢ وَخَلَقْتَهُۥ مِن طِينٍۢ ﴿٧٦﴾

Ibuliisa wi'i: Ko min ɓuri Aadama moƴƴude. Tawde A tagirii lam immorde e yiite, A tagirii mo kanko e loopal. Sikkugol mo wonnde yiite ɓuri loope teddude

قَالَ فَٱخْرُجْ مِنْهَا فَإِنَّكَ رَجِيمٌۭ ﴿٧٧﴾

Alla daalani ibuliisa: Yaltu ka Aljanna ton, sabu ko a huɗaaɗo Kiitaaɗa

وَإِنَّ عَلَيْكَ لَعْنَتِىٓ إِلَىٰ يَوْمِ ٱلدِّينِ ﴿٧٨﴾

Pellet, raɗeede ka Aljanna fawike ma, haa Ñalaande nɓjodi kuuɗe, nden woni Ñalnde Darngal

قَالَ رَبِّ فَأَنظِرْنِىٓ إِلَىٰ يَوْمِ يُبْعَثُونَ ﴿٧٩﴾

Ibuliisa wi'i: Nennitanam maayugol, haa ñalnde immintaa jeyaaɓe Maa ɓen

قَالَ فَإِنَّكَ مِنَ ٱلْمُنظَرِينَ ﴿٨٠﴾

Allah daali: A jeyaama e nennitanaaɓe ɓen

إِلَىٰ يَوْمِ ٱلْوَقْتِ ٱلْمَعْلُومِ ﴿٨١﴾

A nennitanaama, haa e happu anndaaɗo, halkeede ma. قال فبعز تك لأ غوين هم أ جمعين

قَالَ فَبِعِزَّتِكَ لَأُغْوِيَنَّهُمْ أَجْمَعِينَ ﴿٨٢﴾

Ibuliisa wi'i: Mi woondirii kattal e mawngu Maa ngun! Ma mi majjin ɓiɗɓe Aadama ɓen fow

إِلَّا عِبَادَكَ مِنْهُمُ ٱلْمُخْلَصِينَ ﴿٨٣﴾

Si wanaa ɓen ɓe daɗndu-Ɗaa bone am, heertinir-Ɗaa ɓe e rewugol Am tun. بلغ Alqur’aana · Faccirol

قَالَ فَٱلْحَقُّ وَٱلْحَقَّ أَقُولُ ﴿٨٤﴾

Allah daali: goonga kan ko e Am, ko goonga Mi wowlata, wanaa ko lunndi ɗum. لأملأ ن جهن م منك ومم نتبعك منهم أ جمعين

لَأَمْلَأَنَّ جَهَنَّمَ مِنكَ وَمِمَّن تَبِعَكَ مِنْهُمْ أَجْمَعِينَ ﴿٨٥﴾

Ma Mi hebbinire Jahannama Ñande Darngal, an e ɓen jokkuɓe ma, yedduɓe ɓen e banii Aadama ɓen fow

قُلْ مَآ أَسْـَٔلُكُمْ عَلَيْهِ مِنْ أَجْرٍۢ وَمَآ أَنَا۠ مِنَ ٱلْمُتَكَلِّفِينَ ﴿٨٦﴾

An Nulaaɗo, maakan sirkooɓe ɓen: Mi lamndaaki on e ko mi yottinta e mon kon, njoɓdi. Mi wonaali kadi etotooɗo sincugol ɓeyda e ko mi yamiraa kon. إ ن هو إ ل اذكر للعلمين

إِنْ هُوَ إِلَّا ذِكْرٌۭ لِّلْعَـٰلَمِينَ ﴿٨٧﴾

Alqur'aana wonaali, si wanaa waaju, wonannde hellifaaɓe yimɓe e jinna ɓen. ولتعلمن نبأه بعد حين

وَلَتَعْلَمُنَّ نَبَأَهُۥ بَعْدَ حِينٍۭ ﴿٨٨﴾

Ma on anndu kabaaru ndee Alqur'aanaare, wonnde ko nde goonga, ɓaawo dummunna ɓadiiɗo, tuma nde maayoton. Iwdi: Al-Mukhtasar fi Tafsir Al-Qur’an

Jangu · Saad — ص

Rewu · ruttu · hiisno · Ko aldaa e winndagol

Faccirol · 31 ɗemɗe