كٓهيعٓصٓ ﴿١﴾
(Kaaf Haa Yaa Ayiin Saad) hari yewtanooma fii yeru majje ka fuɗɗoode Simoore Albaqara
Hello jaaɓorde›Faccirol›Maryam (19)
Makkiyya · 98 aayeeje
كٓهيعٓصٓ ﴿١﴾
(Kaaf Haa Yaa Ayiin Saad) hari yewtanooma fii yeru majje ka fuɗɗoode Simoore Albaqara
ذِكْرُ رَحْمَتِ رَبِّكَ عَبْدَهُۥ زَكَرِيَّآ ﴿٢﴾
Ɗum ko jaŋta Yurmeende Joomi maaɗa nde O yurminiri jeyaaɗo Makko on Jakariyaa (yo o his), Meɗen fillanomaa fii taskagol nde. ي
إِذْ نَادَىٰ رَبَّهُۥ نِدَآءً خَفِيًّۭا ﴿٣﴾
Tuma nde o noddunooي Joomi mako O Senike noddaandu suuɗiindu fii yo ndu laato ɓurndu ɓadaade jaabagol
قَالَ رَبِّ إِنِّى وَهَنَ ٱلْعَظْمُ مِنِّى وَٱشْتَعَلَ ٱلرَّأْسُ شَيْبًۭا وَلَمْ أَكُنۢ بِدُعَآئِكَ رَبِّ شَقِيًّۭا ﴿٤﴾
O maaki: "Ko An Jooma, min dey ƴi'e am ɗen lo'ii, puri hoore am nden ɗuuɗii, mi wonaali sooyuɗo ka toragol Ma, ko woni, tuma kala miيtoriMaa A jaabinanay lam
وَإِنِّى خِفْتُ ٱلْمَوَٰلِىَ مِن وَرَآءِى وَكَانَتِ ٱمْرَأَتِى عَاقِرًۭا فَهَبْ لِى مِن لَّدُنكَ وَلِيًّۭا ﴿٥﴾
Min dey mi hulii ɓadondiraaɓe am ɓen fii wata ɓe ronku daranaade Diina kan ɓaawo mayde am sabu soklirdeɓe aduna, sonnaajo am on kadi laatike dimaroي o jibintaa, okkan immorde ka Maaɗa ɓiɗɗo walloowo
يَرِثُنِى وَيَرِثُ مِنْ ءَالِ يَعْقُوبَ ۖ وَٱجْعَلْهُ رَبِّ رَضِيًّۭا ﴿٦﴾
O rona Annabaaku ngun e am o rona ngu kadi e ɓeynguure Yaaquuba nden (yo o his),o waɗu mbo ko An yo Jooma- weltoraaɗo ka Diina makkoي e ka njikku makko e ganndal makko
يَـٰزَكَرِيَّآ إِنَّا نُبَشِّرُكَ بِغُلَـٰمٍ ٱسْمُهُۥ يَحْيَىٰ لَمْ نَجْعَل لَّهُۥ مِن قَبْلُ سَمِيًّۭا ﴿٧﴾
Alla jaabini toraare makko nden, O noddi mo: "Ko an Jakariyaa, Menen Meɗen humpitude ma ko weltinay maa, gomɗii Men jaabinii toraare maaɗa nden, Men okkii ma suka innde makko ko Yahyaa, Men waɗanaali goɗɗo goo ado makko ndee innde". ي
قَالَ رَبِّ أَنَّىٰ يَكُونُ لِى غُلَـٰمٌۭ وَكَانَتِ ٱمْرَأَتِى عَاقِرًۭا وَقَدْ بَلَغْتُ مِنَ ٱلْكِبَرِ عِتِيًّۭا ﴿٨﴾
Jakariyaa maaki tawi ko o haawiiɗo kattanɗe Alla ɗen: "Ko honno jibinirantee lam ɓiɗɗo sonnaajo am on ko dimaro o jibintaa? gomɗii mi hewtirii hattirnde ngurndan ɗan sabu nayewu ngun e lo'ude ƴi'e ɗen. بلغ Alqur’aana · Faccirol قال كذلك قال ربك هوعلى هين وقد خلقتك من قبل ولم تك شئا
قَالَ كَذَٰلِكَ قَالَ رَبُّكَ هُوَ عَلَىَّ هَيِّنٌۭ وَقَدْ خَلَقْتُكَ مِن قَبْلُ وَلَمْ تَكُ شَيْـًۭٔا ﴿٩﴾
Malaa'ikaajo on wi'i: "Fiyaake on kono mi wi'iri non, fii kala sonnaajo maa on jiidotaako, an kadi a hewtii hattirde ngurndan ɗan sabu nayewu ngun e lo'ere ƴi'e ɗen, kono Joomi maaɗa Daalii: Tgugol Joomi maaɗa Yahyaa immorde e neeniraawo dimaro e baabiraawo hewtuɗo hattirde ngurndan ɗan ko newiiɗum, gomɗii Mi Tagiino ma -an Jakariyaa- ko adii ɗum hari a laataakiي huunde jaŋteteende, sabu hari an ko a waasaaɗo
قَالَ رَبِّ ٱجْعَل لِّىٓ ءَايَةًۭ ۚ قَالَ ءَايَتُكَ أَلَّا تُكَلِّمَ ٱلنَّاسَ ثَلَـٰثَ لَيَالٍۢ سَوِيًّۭا ﴿١٠﴾
Jakariyaa maaki (yo o his): "Ko an yo Jooma, waɗanam maande nde miɗo deeƴira sabu mun hara hinde tinndini e gasugol ko Malaa'ikaajo on weltiniri lam kon". O Daali: "Maande maaɗa e gasugol ko weltiniraɗaa kon ko nde tawi a hattan-hattantaake wowlidudeي e yimɓe ɓen balɗe tati hara wanaa ñaw, ko woni, hara hiɗa wonndi e cellal e aafiya"
فَخَرَجَ عَلَىٰ قَوْمِهِۦ مِنَ ٱلْمِحْرَابِ فَأَوْحَىٰٓ إِلَيْهِمْ أَن سَبِّحُوا۟ بُكْرَةًۭ وَعَشِيًّۭا ﴿١١﴾
Jakariyaa yalti ka juulirde o acci yimɓe makko ɓen, o joopanii ɓe ko aldaa e haala: "Subuhinanee Alla Seniiɗo On ka arannde ñallal e ka sakkitoode maggal.ي
يَـٰيَحْيَىٰ خُذِ ٱلْكِتَـٰبَ بِقُوَّةٍۢ ۖ وَءَاتَيْنَـٰهُ ٱلْحُكْمَ صَبِيًّۭا ﴿١٢﴾
Yahyaa jibinanaa mo, tuma nde o hewtunoo duuɓi yewtideede Men wi'ani mo: "Ko an yo Yahyaa, jogitor Tawreeta on soobee e tinnaare, Men Okki mo ganndalي e faamu e soobinaare e pellital tawi ko duuɓe suka o jogii
وَحَنَانًۭا مِّن لَّدُنَّا وَزَكَوٰةًۭ ۖ وَكَانَ تَقِيًّۭا ﴿١٣﴾
Men Yurmini mo Yurmeende immrnde ka Amen, Men laɓɓini mo e junuubu, o woni kuldo Alla ɗoftiiɗo Yamaruyee Alla on, himo woɗɗitoo haɗaaɗi Makko ɗin. ي وبرا بولديه ولم يكن جبارا عص ا
وَبَرًّۢا بِوَٰلِدَيْهِ وَلَمْ يَكُن جَبَّارًا عَصِيًّۭا ﴿١٤﴾
O laatike ɗigganɗo yumma makko e bem makko, newaniiɗo ɓe, moƴƴotooɗo e maɓɓe, o laataaki mawnintinaniiɗo ɗoftagol Joomi makko maa ɗoftagolي neene e baaba, o wonaa yedduɗo Joomi makko maa yumma makko e bem makko. وسلم عليه يوم ولد ويوم يموت ويوم يبعث ح ا
وَسَلَـٰمٌ عَلَيْهِ يَوْمَ وُلِدَ وَيَوْمَ يَمُوتُ وَيَوْمَ يُبْعَثُ حَيًّۭا ﴿١٥﴾
Kisiyee e hoolaare immorde ka Alla wonii e makko ñalnde o jibinaa, e ñalnde o maayata o yalta e ɗaam ngurndan ɗoo, e ñalnde o immintintee ko o wuuruɗo ɗun ko Ñalnde Darngal, e ɗii nokuuli tati ko ɗin ɓuri wulɗinnde e ko neɗɗanke rewata e mun, si o hoolikeيe ɗii, haray kulol fawaaki mo e nokkuuli goo
وَٱذْكُرْ فِى ٱلْكِتَـٰبِ مَرْيَمَ إِذِ ٱنتَبَذَتْ مِنْ أَهْلِهَا مَكَانًۭا شَرْقِيًّۭا ﴿١٦﴾
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kumpital fii Mariyama (yo o his) tuma nde o pottitinoo(deestino) yimɓe makko ɓen, o weddii e nukkuure hikkornde funnaange maɓɓe. بلغ Alqur’aana · Faccirol ي
فَٱتَّخَذَتْ مِن دُونِهِمْ حِجَابًۭا فَأَرْسَلْنَآ إِلَيْهَا رُوحَنَا فَتَمَثَّلَ لَهَا بَشَرًۭا سَوِيًّۭا ﴿١٧﴾
O jogitanii hoore-makko gaanin yimɓe makko ɓen heedo wirnayngo mo haa tawa ɓe yi'ataa himo rewa Joomi makko, Men Nuli e makko Jibrila (yo o his), o nanndintinanii mo e mbaadi neɗɗanke timmuɗo tagu, [Mariyama] huli wata taw ko faalaaɗo waɗude mo ko boni. ي
قَالَتْ إِنِّىٓ أَعُوذُ بِٱلرَّحْمَـٰنِ مِنكَ إِن كُنتَ تَقِيًّۭا ﴿١٨﴾
Tuma nde o yi'unoo mo e mbaadi neɗɗanke timmuɗo tagu himo fewti e makko, O maaki: "Min miɗo fattoo Yurmiteeɗo On immorde e maaɗa fii bone immorɗoي e maaɗa wota hewtam -ko an o'o - si a laatike hiɗa hula Alla
قَالَ إِنَّمَآ أَنَا۠ رَسُولُ رَبِّكِ لِأَهَبَ لَكِ غُلَـٰمًۭا زَكِيًّۭا ﴿١٩﴾
Jibrila (yo o his) wi'i: "Min mi laataaki ɓanndinke, anndu min ko mi Nulaaɗo Joomi maaɗa O Nulii lam e maaɗa fii yo mi okke ɓiɗɗo moƴƴo laaɓuɗo. ي قالت أنى يكون لى غلم ولم يمسسنى بشر ولم أك بغا
قَالَتْ أَنَّىٰ يَكُونُ لِى غُلَـٰمٌۭ وَلَمْ يَمْسَسْنِى بَشَرٌۭ وَلَمْ أَكُ بَغِيًّۭا ﴿٢٠﴾
Mariyama maaki ko o haawiiɗo: "Ko honno woni- ranta lam ɓiɗɗo hara ɓadaaki lam genndo wanaa tanaa mun, mi laataaki kadiيjeenoowo sakko mi heɓa ɓiɗɗo?!"
قَالَ كَذَٰلِكِ قَالَ رَبُّكِ هُوَ عَلَىَّ هَيِّنٌۭ ۖ وَلِنَجْعَلَهُۥٓ ءَايَةًۭ لِّلنَّاسِ وَرَحْمَةًۭ مِّنَّا ۚ وَكَانَ أَمْرًۭا مَّقْضِيًّۭا ﴿٢١﴾
Jibriila wi'ani mo: "Fiyaake on ko wano mi jaŋtori non, fii kala gorko meemaali ma wanaa tanaa mun a laataaki kadi jeenoowo, kono Joomi maaɗa Senayee woananii Mo O Daalii: "Tagugol ɓiɗɗo mo alaa baaba no newii e Makko, fii yo ɓiɗɗo mo okkaɗaa on laato maande wonannde yimɓe ɓen e Kattanɗe Alla, e Yurmeende Amen e maaɗa e kala gomɗimɗo mo, Tagugol ɓiɗɗo maa on laatike Ñaawoore immornde ka Alla eɓɓaande, winndaa- nde ka Alluwal ي Reenaangal"
۞ فَحَمَلَتْهُ فَٱنتَبَذَتْ بِهِۦ مَكَانًۭا قَصِيًّۭا ﴿٢٢﴾
O roondii mo ɓaawoي wuttugol Malaa'ikaajo on, o pottitodi=deesti e makko faade e nokkuure woɗɗitiinde yimɓe ɓen
فَأَجَآءَهَا ٱلْمَخَاضُ إِلَىٰ جِذْعِ ٱلنَّخْلَةِ قَالَتْ يَـٰلَيْتَنِى مِتُّ قَبْلَ هَـٰذَا وَكُنتُ نَسْيًۭا مَّنسِيًّۭا ﴿٢٣﴾
Ŋata on fiɗi mo, sornoyi mo e mbinnde tamarohi, Mariyama (yo o his) wi'i: "Ee hara nun mi maayuno ko adii ngal ñallal, mi wona huunde nde anndite-taakeي fii wota mi sikkitore bonke"
فَنَادَىٰهَا مِن تَحْتِهَآ أَلَّا تَحْزَنِى قَدْ جَعَلَ رَبُّكِ تَحْتَكِ سَرِيًّۭا ﴿٢٤﴾
Iisaa noddi mo ka ley koyɗe makko: "Wata a suno, gomɗii Joomi maaɗa waɗii ley maaɗa ilol ndiyam ngol yaarataa e mun" بلغ Alqur’aana · Faccirol ي
وَهُزِّىٓ إِلَيْكِ بِجِذْعِ ٱلنَّخْلَةِ تُسَـٰقِطْ عَلَيْكِ رُطَبًۭا جَنِيًّۭا ﴿٢٥﴾
Jogitoي jullere tamarohi kin dimmbaa nde, nde saama ɓennduɗe ɗaati teɓaaɗe e fewndo mun
فَكُلِى وَٱشْرَبِى وَقَرِّى عَيْنًۭا ۖ فَإِمَّا تَرَيِنَّ مِنَ ٱلْبَشَرِ أَحَدًۭا فَقُولِىٓ إِنِّى نَذَرْتُ لِلرَّحْمَـٰنِ صَوْمًۭا فَلَنْ أُكَلِّمَ ٱلْيَوْمَ إِنسِيًّۭا ﴿٢٦﴾
Ñaamu e ɓennduɗe, yaraa ndiyam ɗam, weltinir wonkii kin sanfaajo(cukulel) maa on wata a suno, si a yi'ii goɗɗo e yimɓe ɓen o lanndimaa kumpital fii sanfaajo on wi'an mo: "Min dey mi waɗɗinii e wonkii am fii Joomi am deƴƴere gaayi haala, hannde mi yewtidataa gootoي e yimɓe ɓen
فَأَتَتْ بِهِۦ قَوْمَهَا تَحْمِلُهُۥ ۖ قَالُوا۟ يَـٰمَرْيَمُ لَقَدْ جِئْتِ شَيْـًۭٔا فَرِيًّۭا ﴿٢٧﴾
Mariyama ardi e ɓiɗɗo makko on ka yimɓe makko ɓen himo tammbii mo, yimɓe makko ɓen wi'ani mo e hoore añugol: "Ko an yo Mariya, gomɗii aيaddii fiyaake mawɗo fefindaaɗo, nokku ka arduɗaa e ɓiɗɗo ko aldaa e baaba"
يَـٰٓأُخْتَ هَـٰرُونَ مَا كَانَ أَبُوكِ ٱمْرَأَ سَوْءٍۢ وَمَا كَانَتْ أُمُّكِ بَغِيًّۭا ﴿٢٨﴾
Ko an yo nanndo Haaruuna ka dewal (on ko gorko moƴƴo) baaba maaɗa wonaali jeenoowo, neene maaɗa kadi wonaali jeenoowo, an ko a iwdi suuduي laaɓundu anndiraandu moƴƴugol, ko honno addirtaa ɓiɗɗo mo alaa baaba
فَأَشَارَتْ إِلَيْهِ ۖ قَالُوا۟ كَيْفَ نُكَلِّمُ مَن كَانَ فِى ٱلْمَهْدِ صَبِيًّۭا ﴿٢٩﴾
O sappii ɓiɗɗo makko on Iisaa (yo o his) tawi himo ka wooforndu, yimɓe [Mariyama] ɓen wi'ani mo hiɓa haawoo: "Ko honno men yewtirta e boobo woofaaɗo?!"ي
قَالَ إِنِّى عَبْدُ ٱللَّهِ ءَاتَىٰنِىَ ٱلْكِتَـٰبَ وَجَعَلَنِى نَبِيًّۭا ﴿٣٠﴾
Iisaa (yo o his) maaki: "Min dey ko mi jeyaaɗo Alla, O Okkii lam Linnjiila, O Waɗi lam Annabaajo immorde e Annabaaɓe ي Makko
وَجَعَلَنِى مُبَارَكًا أَيْنَ مَا كُنتُ وَأَوْصَـٰنِى بِٱلصَّلَوٰةِ وَٱلزَّكَوٰةِ مَا دُمْتُ حَيًّۭا ﴿٣١﴾
O Waɗi lam heewuɗo nafa wonannde jeyaaɓe ɓen nokku kala ka mi laatii, O Yamiri lam tottugol Julde nden e Jonnugol Jakka on juudde ngurndam am. ي وبرا بولدتى ولم يجعلنى جبارا شقا
وَبَرًّۢا بِوَٰلِدَتِى وَلَمْ يَجْعَلْنِى جَبَّارًۭا شَقِيًّۭا ﴿٣٢﴾
O Waɗi lam ɗigganɗo Yummaيam, O Waɗaali lam mawnintinaniiɗo doftagol Joomi am, wanaa mi yeddoowo Mo
وَٱلسَّلَـٰمُ عَلَىَّ يَوْمَ وُلِدتُّ وَيَوْمَ أَمُوتُ وَيَوْمَ أُبْعَثُ حَيًّۭا ﴿٣٣﴾
Hoolaare e [bone] Seytaane e wallooɓe mo ɓen wonii e am ñalnde mi jibinanoo e ñalnde mi maayata e Ñalnde mi immintintee ko mi wuuruɗo Ñalnde Darngal, Seytaane foppaaki lam e nder ɗii nokkuuli tati wulɗinɗi(njeewdi.) بلغ Alqur’aana · Faccirol
ذَٰلِكَ عِيسَى ٱبْنُ مَرْيَمَ ۚ قَوْلَ ٱلْحَقِّ ٱلَّذِى فِيهِ يَمْتَرُونَ ﴿٣٤﴾
On siforaaɗo ɗin sifaaji ko kanko woni Iisaa geɗal Mariyama, kaa haala ɗoo ko ɗum woni konngol Goongawol ngol e mu'un, wanaa ko majjuɓe ɓen wi'ata kon, ɓen sikkitotooɓe e fiyaake makko ɓe luutondira
مَا كَانَ لِلَّهِ أَن يَتَّخِذَ مِن وَلَدٍۢ ۖ سُبْحَـٰنَهُۥٓ ۚ إِذَا قَضَىٰٓ أَمْرًۭا فَإِنَّمَا يَقُولُ لَهُۥ كُن فَيَكُونُ ﴿٣٥﴾
Haananaa Alla nde O jogitotoo ɓiɗɗo, O Laaɓii gaayi ɗum O Senike, si O faandike huunde, pellet, yonay Mo Senayee wonanii Mo nde O Daalanta nden huunde: "Wonu", nde wona feere alaa, ko nii O woniri Kanko ko O Seniiɗo e gaayi ɓiɗɗo
وَإِنَّ ٱللَّهَ رَبِّى وَرَبُّكُمْ فَٱعْبُدُوهُ ۚ هَـٰذَا صِرَٰطٌۭ مُّسْتَقِيمٌۭ ﴿٣٦﴾
Pellet, Alla Senayee wonanii Mo ko Kanko woni Joomi am, ko Kanko kadi woni Joomi mo'on, laɓɓinanee Mo Dewal ngal Kanko Tun, ɗum ko mi jaŋtanii on ko ɗum woni Laawol Focciingol ngol yottinayngol e Welayee Alla
فَٱخْتَلَفَ ٱلْأَحْزَابُ مِنۢ بَيْنِهِمْ ۖ فَوَيْلٌۭ لِّلَّذِينَ كَفَرُوا۟ مِن مَّشْهَدِ يَوْمٍ عَظِيمٍ ﴿٣٧﴾
luutrii luutruɓe ɓen fii fiyaake Iisaa (yo o his) ɓe luutondiri ɓe wonti feddeeji sertuɗi e hakkunde yimɓe makko, yoga maɓɓe gomɗini ɓe wi'i: "Ko o Nulaaɗo" woɗɓe goo yeddi mo wano Alyahuuda en, wano fedde goo yeewiri non e fii makko woɗɓe maɓɓe wi'i: "Ko Kanko woni Alla". Woɗɓe goo kadi wi'i: "Ko o ɓiɗɗo Alla". Alla Toowii gaayi ɗum, bone wonanii ɓen luutondirɓe e fii fiyaake makko e taweede Ñalnde Darngal Mawngal sabu ko woni e maggal e seedafuyeeji e Hasboore e Lepte
أَسْمِعْ بِهِمْ وَأَبْصِرْ يَوْمَ يَأْتُونَنَا ۖ لَـٰكِنِ ٱلظَّـٰلِمُونَ ٱلْيَوْمَ فِى ضَلَـٰلٍۢ مُّبِينٍۢ ﴿٣٨﴾
Kaawee ko nanirta wa maɓɓe nden ñalnde kaawee ko yi'irta wa maɓɓe, ɓe nanii fewndo nanɗe nafataa ɓe, ɓe yi'ii fewndo giiɗe nafataa ɓe, kono tooñooɓe ɓen ka ngurndan aduna hiɓe e nder majjere ɓanngunde gaayi Laawol Focciingol ngol, ɓe alaa heblanaade Laakara on haa o ara e maɓɓe e juhayee hara kamɓe hiɓe e hoore tooñe maɓɓe ɗen
وَأَنذِرْهُمْ يَوْمَ ٱلْحَسْرَةِ إِذْ قُضِىَ ٱلْأَمْرُ وَهُمْ فِى غَفْلَةٍۢ وَهُمْ لَا يُؤْمِنُونَ ﴿٣٩﴾
Hulɓinir -an Nulaaɗo- yimɓe ɓen Ñalnde Nimse tuma nimsata bonnuɗo on e hoore bonnere makko nden, moƴƴinɗo on kadi [nimsa] anngal hibbingol makko ɗoftaare nden, tuma nde ɗeri dewal ngal taggaa, hasboore maɓɓe nden timmi, gooto kala hikkondiri e ko o ardinnoo kon, hari kamɓe ka ngurndam maɓɓe aduna ko ɓe hoditorɓe ɗam, ko ɓe welsindiiɓe fii Laakara, toode kamɓe ɓe gomɗinaano Ñalnde Darngal
إِنَّا نَحْنُ نَرِثُ ٱلْأَرْضَ وَمَنْ عَلَيْهَا وَإِلَيْنَا يُرْجَعُونَ ﴿٤٠﴾
Menen, ko Menen woni heddotooɓe ɓen ɓaawo re'ugol tagoore nden, Men rona leydi ndin, Men ronira kadi ɓen wonuɓe e hoore mayri re'ugol ɓe e heddagol Amen ɓaawo maɓɓe, e Jeyal Amen e maɓɓe, e firlitorgol Amen e maɓɓe no Men Yiɗiri, ko ka Amen Menen Tun ɓe ruttoytee Ñalnde Darngal fii Hasboore e Njoɓdi. بلغ Alqur’aana · Faccirol
وَٱذْكُرْ فِى ٱلْكِتَـٰبِ إِبْرَٰهِيمَ ۚ إِنَّهُۥ كَانَ صِدِّيقًۭا نَّبِيًّا ﴿٤١﴾
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kumpital fii Ibraahiima (yo o his), pellet, konko o laatino heewuɗo Goonga e Goonginngol Aayeeje Alla ɗen, ko o Annabaajo kadi immorde ka Alla
إِذْ قَالَ لِأَبِيهِ يَـٰٓأَبَتِ لِمَ تَعْبُدُ مَا لَا يَسْمَعُ وَلَا يُبْصِرُ وَلَا يُغْنِى عَنكَ شَيْـًۭٔا ﴿٤٢﴾
Tuma nde o maakannoo baaba makko Aajara: "Ko an yo baaba; ko honɗun rewantaa gaanin Alla sanamuuru ndu nanataa noddaandu maaɗa ndun si a noddii ndu, ndu yi'ataa dewal maaɗa ngal si a rewii ndu, ndu ittantaa ma lorra, ndu pooɗantaa ma nafa.ي
يَـٰٓأَبَتِ إِنِّى قَدْ جَآءَنِى مِنَ ٱلْعِلْمِ مَا لَمْ يَأْتِكَ فَٱتَّبِعْنِىٓ أَهْدِكَ صِرَٰطًۭا سَوِيًّۭا ﴿٤٣﴾
Ko an yo baaba, min dey gomɗii arii e am immorde e Ganndal e laawol wahayu ko araali e maaɗa, jokkam mi fewne e Laawol Focciingol. ي
يَـٰٓأَبَتِ لَا تَعْبُدِ ٱلشَّيْطَـٰنَ ۖ إِنَّ ٱلشَّيْطَـٰنَ كَانَ لِلرَّحْمَـٰنِ عَصِيًّۭا ﴿٤٤﴾
Ko an yo baaba, wata a ɗofto Seytaane rewaa mo, pellet, Seytaane laatike yedduɗo Hinnorante, nokku ka O Yamirnoo mo sujjanngol Aadamaي o sujjaali
يَـٰٓأَبَتِ إِنِّىٓ أَخَافُ أَن يَمَسَّكَ عَذَابٌۭ مِّنَ ٱلرَّحْمَـٰنِ فَتَكُونَ لِلشَّيْطَـٰنِ وَلِيًّۭا ﴿٤٥﴾
Ko an yo baaba, min dey miɗo huli wata Lepte heɓe immorde ka Hinnorante si a maayii e hoore keeferaaku maa ngun, laatoɗaa ɓadiiɗo Seytaaneي ka Lepte sabu weldigal maaɗa e makko
قَالَ أَرَاغِبٌ أَنتَ عَنْ ءَالِهَتِى يَـٰٓإِبْرَٰهِيمُ ۖ لَئِن لَّمْ تَنتَهِ لَأَرْجُمَنَّكَ ۖ وَٱهْجُرْنِى مَلِيًّۭا ﴿٤٦﴾
Aajara wi'ani ɓiɗɗo makko on Ibraahiima (yo o his): "Enee, an Ibraahiima a ɗuuroto ɗii sanamuuji am ɗi mi rawata?! pellet, si a tertaaki yennugol sanamji am ɗin mi fiɗirte kaaƴe, seedu e am jamaanu juu-tungu wata a yewtam, wata a wonndu e ي am
قَالَ سَلَـٰمٌ عَلَيْكَ ۖ سَأَسْتَغْفِرُ لَكَ رَبِّىٓ ۖ إِنَّهُۥ كَانَ بِى حَفِيًّۭا ﴿٤٧﴾
Ibraahiima (yo o his) maaki: "Kisiyee e maaɗa immorde e am, a heɓataa ko mettaymaa ko iwri e am, mi toranto ma haforaneede eيpeewal ka Joomi am, pellet, Kanko O Senike ko O heewuɗo Newanaade lam
وَأَعْتَزِلُكُمْ وَمَا تَدْعُونَ مِن دُونِ ٱللَّهِ وَأَدْعُوا۟ رَبِّى عَسَىٰٓ أَلَّآ أَكُونَ بِدُعَآءِ رَبِّى شَقِيًّۭا ﴿٤٨﴾
Mi seeda e mo'on mi seeda kadi e ɗin reweteeɗi mon ɗi rewoton ɗum gaanin Alla. Mi toroo Joomi am Kanko Tun mi kafidataa Mo e huunde, no gasa O salantaako lam si mi torike Mo, mi laatoo malkisaaɗo sabu toragol Mo. بلغ Alqur’aana · Faccirol ل ي
فَلَمَّا ٱعْتَزَلَهُمْ وَمَا يَعْبُدُونَ مِن دُونِ ٱللَّهِ وَهَبْنَا لَهُۥٓ إِسْحَـٰقَ وَيَعْقُوبَ ۖ وَكُلًّۭا جَعَلْنَا نَبِيًّۭا ﴿٤٩﴾
Tuma nde o accidunooɓe e reweeteeɗi maɓɓe ɗi ɓe woni rewude ɗin gaanin Alla, Men lontinani mo e hattagol yimɓe makko ɓen Men Okki mo ɓiɗɗo makko on Ishaaqa, Men Okki mo taniraawo makko on Yaaquuba, Men waɗi gooto kala e maɓɓe Annabaajo. ي ووهبنا لهم من ر حمتنا وجعلنا لهم لسان صدق علا
وَوَهَبْنَا لَهُم مِّن رَّحْمَتِنَا وَجَعَلْنَا لَهُمْ لِسَانَ صِدْقٍ عَلِيًّۭا ﴿٥٠﴾
Men Okki ɓe e Yurmeende Amen wonndude e Annabaaku ngun moƴƴere ɗuuɗunde, Men waɗani ɓe mantoore moƴƴere jokkondirnde e ɗenɗeي jeyaaɓe ɓen
وَٱذْكُرْ فِى ٱلْكِتَـٰبِ مُوسَىٰٓ ۚ إِنَّهُۥ كَانَ مُخْلَصًۭا وَكَانَ رَسُولًۭا نَّبِيًّۭا ﴿٥١﴾
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kabaaru fii Muusaa (yo o his), kanko o woniino Suɓaaɗo Siiwaa, o woniino kadi Nulaaɗo Annabaajo.ي
وَنَـٰدَيْنَـٰهُ مِن جَانِبِ ٱلطُّورِ ٱلْأَيْمَنِ وَقَرَّبْنَـٰهُ نَجِيًّۭا ﴿٥٢﴾
Men noddi mo ka senngo ñaamo fello ngon wonnannde nokkuure Muusaa nden (yo o his), Men ɓanni mo gunndeteeɗo, nokku ka Alla nanini moي Daalol Makko ngol
وَوَهَبْنَا لَهُۥ مِن رَّحْمَتِنَآ أَخَاهُ هَـٰرُونَ نَبِيًّۭا ﴿٥٣﴾
Men Okki [Muusaa] -immorde e Yurmeende Amen e Neeminngol Amen e makko- musiɗɗo makko on Haaruuna (yo o his); ka jaabinngol toraareي makko nden fewndo o torinoo Joomi makko ɗum
وَٱذْكُرْ فِى ٱلْكِتَـٰبِ إِسْمَـٰعِيلَ ۚ إِنَّهُۥ كَانَ صَادِقَ ٱلْوَعْدِ وَكَانَ رَسُولًۭا نَّبِيًّۭا ﴿٥٤﴾
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kumpital fii Ismaa'iila (yo o his), kanko o woniino Goonguɗo fodoore, o fodataa fodooreيsi wonaa o humnii ndi, o woniino kadi Nulaaɗo Annabaajo
وَكَانَ يَأْمُرُ أَهْلَهُۥ بِٱلصَّلَوٰةِ وَٱلزَّكَوٰةِ وَكَانَ عِندَ رَبِّهِۦ مَرْضِيًّۭا ﴿٥٥﴾
O laatino himo yamira yimɓe makko ɓen ñimnugol Julde nden, e tottugol Jakka on, o laatino kadi ka Joomi makko ي weltoraaɗo
وَٱذْكُرْ فِى ٱلْكِتَـٰبِ إِدْرِيسَ ۚ إِنَّهُۥ كَانَ صِدِّيقًۭا نَّبِيًّۭا ﴿٥٦﴾
Jaŋto -an Nulaaɗo- ka Alqur'aanaare Tellinaande e maaɗa kumpital fii Idriisa (yo o his), pellet, kanko o laatino heewuɗo Goonga e Goonginngol Aayeeje Joomi makko ɗen, o laatino kadi Annabaajo jeyaa- ɗo e Annabaaɓe Alla ɓen. بلغ Alqur’aana · Faccirol ورفعنه مكانا عليا
وَرَفَعْنَـٰهُ مَكَانًا عَلِيًّا ﴿٥٧﴾
Men ɓanti jaŋta makko on sabu ko Men Okki mo kon immorde e Annabaaku, o laatii toowuɗo darja
أُو۟لَـٰٓئِكَ ٱلَّذِينَ أَنْعَمَ ٱللَّهُ عَلَيْهِم مِّنَ ٱلنَّبِيِّـۧنَ مِن ذُرِّيَّةِ ءَادَمَ وَمِمَّنْ حَمَلْنَا مَعَ نُوحٍۢ وَمِن ذُرِّيَّةِ إِبْرَٰهِيمَ وَإِسْرَٰٓءِيلَ وَمِمَّنْ هَدَيْنَا وَٱجْتَبَيْنَآ ۚ إِذَا تُتْلَىٰ عَلَيْهِمْ ءَايَـٰتُ ٱلرَّحْمَـٰنِ خَرُّوا۟ سُجَّدًۭا وَبُكِيًّۭا ۩ ﴿٥٨﴾
ى Ɓen jaŋtaaɓe e nder ndee simoore, joŋi e Jakariyaa joofi e Idriisa (yo ɓe his), ko ɓen woni ɓen, ɓe Alla Neeminiri e mu'un Annabaaku ka ɓiɗɓe Aadama (yo o his), e ɓiɗɓe ɓen ɓe Me njol-nunoka laana e bibbe Ibhiima e ɓiɗɓe Yaaquuba (yo ɓe his), e ɓen ɓe Men hawrinndiniri peewal faade e Lislaamu, Men Suɓi ɓe Men waɗi ɓe Annabaaɓe, ɓe laatinoke si ɓe nanii Aayeeje Alla ɗen no janngee ɓe sujjanay Alla ko ɓe wullooɓe sabu kulol Makko
۞ فَخَلَفَ مِنۢ بَعْدِهِمْ خَلْفٌ أَضَاعُوا۟ ٱلصَّلَوٰةَ وَٱتَّبَعُوا۟ ٱلشَّهَوَٰتِ ۖ فَسَوْفَ يَلْقَوْنَ غَيًّا ﴿٥٩﴾
Aroyi ɓaawo ɓee Annabaaɓe Suɓaaɓe ɗoo, [woɓɓe goo] jokkuɓe bone e majjere, ɓe yeebi Julde nden, ɓe addiraali nde no haaniri non, ɓe waɗɗitii ko wonkiiji maɓɓe ɗin lokaa kon e geddi ɗin wano jeeno, aray ɓe hawroya e bone e taƴaare ka Jahannama
إِلَّا مَن تَابَ وَءَامَنَ وَعَمِلَ صَـٰلِحًۭا فَأُو۟لَـٰٓئِكَ يَدْخُلُونَ ٱلْجَنَّةَ وَلَا يُظْلَمُونَ شَيْـًۭٔا ﴿٦٠﴾
Si wonaa on tuubuɗo immorde e raɓɓinɗinaare makko e fantingol makko, o gomɗini Alla o golli golle moƴƴe, ɓen sifaaɓe ɗii sifaaji ɗoo ɓe naatoyaي Aljanna on, hara ɓe uytantaake hay e huunde e njoɓdi golle maɓɓe ɗen, hay sinno fanɗii
جَنَّـٰتِ عَدْنٍ ٱلَّتِى وَعَدَ ٱلرَّحْمَـٰنُ عِبَادَهُۥ بِٱلْغَيْبِ ۚ إِنَّهُۥ كَانَ وَعْدُهُۥ مَأْتِيًّۭا ﴿٦١﴾
Aljannaaji ñiiɓal, ɗin ɗi Hinnorante Fodi jeyaaɓe Makko moƴƴuɓe ɓen ka wirnii wonnde O naaday ɓe e nder majji, kamɓe ɓe yi'aali ɗi kono ɓe gomɗiniiي ɗi, Alla Fodii Aljanna on -fii kala ko o wirniiɗo- o aray feere woo alaa
لَّا يَسْمَعُونَ فِيهَا لَغْوًا إِلَّا سَلَـٰمًۭا ۖ وَلَهُمْ رِزْقُهُمْ فِيهَا بُكْرَةًۭ وَعَشِيًّۭا ﴿٦٢﴾
Ɓe nanataa nder ton haalaaji puyɗi, wonaa haalaaji bonɗi, ko woni, hiɓe nana salminaango yoga maɓɓe e dow yoga, e salminaango Malaa'ikaaɓe ɓen e dow maɓɓe, no ara e maɓɓe nder ton ko ɓe lokaa(wooɗa) kon immorde e ñaametee bimmbi e kiikiiɗe. ي
تِلْكَ ٱلْجَنَّةُ ٱلَّتِى نُورِثُ مِنْ عِبَادِنَا مَن كَانَ تَقِيًّۭا ﴿٦٣﴾
Oo Aljanna siforaaɗo ɗii sifaaji ko kanko woni on mo Men Roninta ɗum immorde e jeyaaɓe Amen ɓen, on doftiiɗo Yamaruyeejiيɗin o woɗɗitiiɗo haɗaaɗi ɗin
وَمَا نَتَنَزَّلُ إِلَّا بِأَمْرِ رَبِّكَ ۖ لَهُۥ مَا بَيْنَ أَيْدِينَا وَمَا خَلْفَنَا وَمَا بَيْنَ ذَٰلِكَ ۚ وَمَا كَانَ رَبُّكَ نَسِيًّۭا ﴿٦٤﴾
Wi'an -an Jibriila- Muhammadu (yo Alla Juulu e makko O hisna mo): pellet, Malaa'ikaaɓe ɓen ɓe jippantaako hoore- maɓɓe, anndu ko ɓe jipporta ko e Yamaruyee Alla, ko Alla heeranii ko men jaɓɓoto kon immorde e fiyaake Laakara, e ko بلغ Alqur’aana · Faccirol men acci ɗum immorde e fiyaake aduna, e kon ko woni hakkunde aduna e Laakara, Joomi maaɗa wonaali -an Nulaaɗo- yejjitoowo huunde.ي
رَّبُّ ٱلسَّمَـٰوَٰتِ وَٱلْأَرْضِ وَمَا بَيْنَهُمَا فَٱعْبُدْهُ وَٱصْطَبِرْ لِعِبَـٰدَتِهِۦ ۚ هَلْ تَعْلَمُ لَهُۥ سَمِيًّۭا ﴿٦٥﴾
Taguɗo On kammuuli ɗin e leydi ndin, e Jeyɗo ɗi On e Fewjoowo fii majji, e Taguɗo On ko woni kon hakkunde majji e Jeyɗo ɗum e Fewjoowo fii mun On, ko On Hanndi e Reweede, tabitu e Dewal Makko, laatanaaki Mo yeruujo wanaa kadi ɗimmo mo no kafida e Makko ka Dewal
وَيَقُولُ ٱلْإِنسَـٰنُ أَءِذَا مَا مِتُّ لَسَوْفَ أُخْرَجُ حَيًّا ﴿٦٦﴾
Keefeero yedduɗo immital on no wi'a; ka jalnorgol: "Eyoo, e jaka si mi maayii aroyay nde mi yaltinee ka qaburu am ko mi wuuruɗo ngurndam ɗimmal?! Pellet, ɗum ko woɗɗuɗum
أَوَلَا يَذْكُرُ ٱلْإِنسَـٰنُ أَنَّا خَلَقْنَـٰهُ مِن قَبْلُ وَلَمْ يَكُ شَيْـًۭٔا ﴿٦٧﴾
Enee, hara oo yedduɗo Immital annditaali wonnde Menen Men Tagiino mo ko adii hari o laataaki hay e huunde?! O dallinora Tagu aranu ngunي e dow Tagu ɗiɗabu ngun, ko fii pellet, ko Tagu ɗiɗabu ngun ɓuri welude fii e newaade
فَوَرَبِّكَ لَنَحْشُرَنَّهُمْ وَٱلشَّيَـٰطِينَ ثُمَّ لَنُحْضِرَنَّهُمْ حَوْلَ جَهَنَّمَ جِثِيًّۭا ﴿٦٨﴾
Mi woondirii Joomi maaɗa -an Nulaaɗo- Men yaltinoyay ɓe ka genaale maɓɓe faade ka Mofturu ko ɓe wonnduɓe e Seytanuuji maɓɓe, ɗin majju-nooɗi ɓe, refti Men soggoya ɓe faade ka dammbu-ɗe Jahannama ko ɓe hoyɓe, jicciriiɓe e koppi maɓɓe. ي
ثُمَّ لَنَنزِعَنَّ مِن كُلِّ شِيعَةٍ أَيُّهُمْ أَشَدُّ عَلَى ٱلرَّحْمَـٰنِ عِتِيًّۭا ﴿٦٩﴾
Refti Men foodirabe no saɗtiri e no boniri immorde e kala fedde e feddeeji majjere ɗin ɓurɗo ɓe saɗtu- de geddi, ɓen ko yeesooɓe maɓɓe ɓen. ي
ثُمَّ لَنَحْنُ أَعْلَمُ بِٱلَّذِينَ هُمْ أَوْلَىٰ بِهَا صِلِيًّۭا ﴿٧٠﴾
Refti ko Menen Ɓuri Anndundeي ɓen ɓurɓe foddude naatugol yiite ngen e sonnjorgol nguleendi magge e tampirgol ndi
وَإِن مِّنكُمْ إِلَّا وَارِدُهَا ۚ كَانَ عَلَىٰ رَبِّكَ حَتْمًۭا مَّقْضِيًّۭا ﴿٧١﴾
Alaa e mooɗun -ko onon yo yimɓe- hay e gooto si wonaa o lummbay dow [Ƴanngal] Siraate waɗa-ngal ka fonngo Jahannama, ngollummbugol laatikeي Ñaawoore Siinaande nde Alla Ñaawi ɗum, firtoowo Ñaawoore Makko nden alaa
ثُمَّ نُنَجِّى ٱلَّذِينَ ٱتَّقَوا۟ وَّنَذَرُ ٱلظَّـٰلِمِينَ فِيهَا جِثِيًّۭا ﴿٧٢﴾
Refti ɓaawo ngol lummbugol Siraate Men Hisina ɓen hulirnooɓe Joomi mu'un ɗoftagol Yamiraaɗi Makko ɗin e woɗɗitagol haɗaaɗi Makko ɗin, Men ɗala tooñooɓe ɓen ko ɓe jicciiɓe e hoore koppi maɓɓe, ɓe hattantaake dogugol nge. بلغ Alqur’aana · Faccirol ي
وَإِذَا تُتْلَىٰ عَلَيْهِمْ ءَايَـٰتُنَا بَيِّنَـٰتٍۢ قَالَ ٱلَّذِينَ كَفَرُوا۟ لِلَّذِينَ ءَامَنُوٓا۟ أَىُّ ٱلْفَرِيقَيْنِ خَيْرٌۭ مَّقَامًۭا وَأَحْسَنُ نَدِيًّۭا ﴿٧٣﴾
Si janngaama e dow yimɓe ɓen Aayeeje Amen Ɓannguɗe jippinaaɗe ɗen e Nulaaɓe Amen ɓen; yedduɓe ɓen wi'ana gomɗimɓe ɓen: "Ko hennde e feddeeji me'en ɗin ɓuri moƴƴude hoɗo e ñiiɓirnde, ɓuri fotude kadi mbatu e kawtital: "Ko fedde Amen nden, kaa ko fedde mo'on nden?!". وكم أهلكنا قبلهم من قرن هم أحسن أثثا ورءيا
وَكَمْ أَهْلَكْنَا قَبْلَهُم مِّن قَرْنٍ هُمْ أَحْسَنُ أَثَـٰثًۭا وَرِءْيًۭا ﴿٧٤﴾
Kaawes ko ɗuuɗiri wa moftaaji ɗi Men halki ɗum ko adii ɓee heeferɓe wasorayɓe ko ɓe woni kon e mu'un immorde e toowal yi'eteengal, ɗin moftaaji no ɓuri ɓe jawle, ɓuri ɓe kadi moƴƴugol mbaadi sabu labeede conci maɓɓe, e neemagol ɓalli maɓɓe
قُلْ مَن كَانَ فِى ٱلضَّلَـٰلَةِ فَلْيَمْدُدْ لَهُ ٱلرَّحْمَـٰنُ مَدًّا ۚ حَتَّىٰٓ إِذَا رَأَوْا۟ مَا يُوعَدُونَ إِمَّا ٱلْعَذَابَ وَإِمَّا ٱلسَّاعَةَ فَسَيَعْلَمُونَ مَنْ هُوَ شَرٌّۭ مَّكَانًۭا وَأَضْعَفُ جُندًۭا ﴿٧٥﴾
من هو ش مكانا وأضعف جندا Maaku -an Nulaaɗo-: "On laatiiɗo no yinoo e nder majjere aray Hinnorante nennana mo haa o ɓey- doo majjere, haa si ɓe yi'ii ko ɓe wonanoo fodeede kon immorde e lepte yaccinaaɗe ɗen ka aduna, maaɗum nennaaɗe ɗen haa Ñalnde Darngal aray ɓe annda ontuma ko hommbo boni nokku ɓuri fanɗude wallooɓe, e hara ɗum ko fedde maɓɓe nden, kaa ko fedde gomɗimɓe ɓen?
وَيَزِيدُ ٱللَّهُ ٱلَّذِينَ ٱهْتَدَوْا۟ هُدًۭى ۗ وَٱلْبَـٰقِيَـٰتُ ٱلصَّـٰلِحَـٰتُ خَيْرٌ عِندَ رَبِّكَ ثَوَابًۭا وَخَيْرٌۭ مَّرَدًّا ﴿٧٦﴾
E mbattiigu nennangol ɓeeɗoo haa ɓe ɓeydoo majjere, Alla no ɓeydana ɓeya feewuɓe gomɗinal e doftaare. Golle moƴƴe yottinayɗe ɗen e malal paamayankowal ngal ko ɗen ɓuri nafa ka Joomi maaɗa -an Nulaaɗo- njoɓdi, ko ɗum kadi ɓuri battane
أَفَرَءَيْتَ ٱلَّذِى كَفَرَ بِـَٔايَـٰتِنَا وَقَالَ لَأُوتَيَنَّ مَالًۭا وَوَلَدًا ﴿٧٧﴾
Enee, a yi'aali -an Nulaaɗo- on yedduɗo hujjaaji Amen ɗin, o yeddi Kammbaaji Amen ɗin, o wi'i: "Si mi maayii, mi immintinoyaama maatun mi okkee jawdi ɗuuɗundi e ɓiɗɓe"
أَطَّلَعَ ٱلْغَيْبَ أَمِ ٱتَّخَذَ عِندَ ٱلرَّحْمَـٰنِ عَهْدًۭا ﴿٧٨﴾
Enee, o anndu ko wirnii kon si o wi'i ko o wi'i kon no ɓanngiri?! Kaa o ƴettodii e Joomi makko aadi fii yo O naadu mo Aljanna, O okkoya mo ton jawdiدe ɓiɗɓe?!
كَلَّا ۚ سَنَكْتُبُ مَا يَقُولُ وَنَمُدُّ لَهُۥ مِنَ ٱلْعَذَابِ مَدًّۭا ﴿٧٩﴾
Fiyaake on wanaa no o aaƴori non, aray Men winnda ko o woni wowlude kon e ko o woni gollude kon, Men ɓeydana mo Lepte e dow lepte makko ɗen, sabu ko o nodditii kon immorde e meere nden. بلغ Alqur’aana · Faccirol ونرثه ما يقول ويأتينا فردا
وَنَرِثُهُۥ مَا يَقُولُ وَيَأْتِينَا فَرْدًۭا ﴿٨٠﴾
Men Rona ko o acci kon immorde e jawdi e ɓiɗɗo ɓaawo Men halkii mo, o ara e Amen Ñalnde Darngal ko o weddiiɗo hara o ɓooraama ko o wonunoo dakmitorde kon immorde e jawdi e jaahu. ز
وَٱتَّخَذُوا۟ مِن دُونِ ٱللَّهِ ءَالِهَةًۭ لِّيَكُونُوا۟ لَهُمْ عِزًّۭا ﴿٨١﴾
Sirkooɓe ɓen jogitii hoore-maɓɓe reweteeɓe gaanin Alla; fii yo ɓen laatano ɓe sembinooɓe e wallooɓe, ɓe foolira sabu maɓɓe
كَلَّا ۚ سَيَكْفُرُونَ بِعِبَادَتِهِمْ وَيَكُونُونَ عَلَيْهِمْ ضِدًّا ﴿٨٢﴾
Fiyaake on wanaa no ɓe aaƴori non, ɗii reweteeɗi ɗi ɓe rewata ɗum gaanin Alla, ɗi yeddoyay Ñalnde Darngal dewal ngal sirkooɓe ɓen rewunooɗi ngal,زɗi woɗɗitoo e maɓɓe, ɗi laatanoo ɓe ayɓe
أَلَمْ تَرَ أَنَّآ أَرْسَلْنَا ٱلشَّيَـٰطِينَ عَلَى ٱلْكَـٰفِرِينَ تَؤُزُّهُمْ أَزًّۭا ﴿٨٣﴾
Enee, a yi'aali -an Nulaaɗo- wonnde Menen Men nulii Seytanuuji ɗin, Men wurtiɗi e dow heeferɓe ɓen hiɗi ƴuunaɓe e waɗugol geddi ɗin e faddagol ka Diina Allaد e ƴuunugol
فَلَا تَعْجَلْ عَلَيْهِمْ ۖ إِنَّمَا نَعُدُّ لَهُمْ عَدًّۭا ﴿٨٤﴾
Wata a heñor -an Nulaaɗo- ɗaɓɓirgol Alla yaccin- gol halkugol ɓe, anndu Men limay ɓe woni nguur- ndan maɓɓe ɗam limugol, haa si haɗtii dummunne nennangol ɓe Men lepta ɓe yeru ko ɓe hanndi kon
يَوْمَ نَحْشُرُ ٱلْمُتَّقِينَ إِلَى ٱلرَّحْمَـٰنِ وَفْدًۭا ﴿٨٥﴾
Jaŋto -an Nulaaɗo- Ñalnde Darngal, Ñalnde Men mooɓoyta hulirooɓe ɓen Joomi mu'un -ɗoftagol Yamiraaɗi Makko ɗin e woɗɗitagol Haɗaaɗi Makko ɗin- ka Joomi maɓɓe ko ɓe jamaa teddinaaɗo
وَنَسُوقُ ٱلْمُجْرِمِينَ إِلَىٰ جَهَنَّمَ وِرْدًۭا ﴿٨٦﴾
Men sogga heeferɓe ɓen haa ka Jahannama ko ɓe ɗonɗaaɓe
لَّا يَمْلِكُونَ ٱلشَّفَـٰعَةَ إِلَّا مَنِ ٱتَّخَذَ عِندَ ٱلرَّحْمَـٰنِ عَهْدًۭا ﴿٨٧﴾
Ɓee heeferɓe ɓe maraa tefanngol woɓɓe maɓɓe si wonaa on jogtaninooɗo Alla aadi ka aduna fii gom- ɗinngol Mo e Nulaaɓe Makko ɓen
وَقَالُوا۟ ٱتَّخَذَ ٱلرَّحْمَـٰنُ وَلَدًۭا ﴿٨٨﴾
Alyahuuda en e Annasaaraa en e woɓɓe e sirkooɓe ɓen wi'i: " Hinnorante jogitike ɓiɗɗo". بلغ Alqur’aana · Faccirol د لقد جئتم شئا إ ا
لَّقَدْ جِئْتُمْ شَيْـًٔا إِدًّۭا ﴿٨٩﴾
Gomɗii on addii -ko onon wowlooɓe ɗii- huunde mawnunde
تَكَادُ ٱلسَّمَـٰوَٰتُ يَتَفَطَّرْنَ مِنْهُ وَتَنشَقُّ ٱلْأَرْضُ وَتَخِرُّ ٱلْجِبَالُ هَدًّا ﴿٩٠﴾
Kammuuli ɗin no ɓadoo seekaade immorde e ngol konngol añaangol, leydi ndin no ɓadoo seekaade, pelle ɗen no do'a yanude muncoo. أن دعوا للرحمن ولدا
أَن دَعَوْا۟ لِلرَّحْمَـٰنِ وَلَدًۭا ﴿٩١﴾
Ɗum fow,ko sabu ko ɓe dammbani(askitina) kon Hinnorante ɓiɗɗo, Alla Toowii e ɗum Toowal mawngal. وما ينبغى للرحمن أن يتخذ ولدا
وَمَا يَنۢبَغِى لِلرَّحْمَـٰنِ أَن يَتَّخِذَ وَلَدًا ﴿٩٢﴾
Gasataa nde Hinnorante jogitotoo ɓiɗɗo Senaade wonanii Mo e ɗum
إِن كُلُّ مَن فِى ٱلسَّمَـٰوَٰتِ وَٱلْأَرْضِ إِلَّآ ءَاتِى ٱلرَّحْمَـٰنِ عَبْدًۭا ﴿٩٣﴾
Alaa wonɗo ka kammuuli e ka leydi immorde e Malaa'ikaaɓe ɓen e yimɓe ɓen e jinnaaji ɗin si wanaa o aroyay ka Joomi makko Ñalnde Darngal ko o yankiniiɗo. د لقد أحصىهم وعد هم ع ا
لَّقَدْ أَحْصَىٰهُمْ وَعَدَّهُمْ عَدًّۭا ﴿٩٤﴾
Gomɗii O Huɓindorii ɓe Ganndal,o limibe limgol, suuɗaaki e Makko immorde e maɓɓe hay e huunde
وَكُلُّهُمْ ءَاتِيهِ يَوْمَ ٱلْقِيَـٰمَةِ فَرْدًا ﴿٩٥﴾
Gooto kala e maɓɓe aroy kaد Makko Ñalnde Darngal ko o weddiiɗo hara o maraa ballo o maraa jawdi
إِنَّ ٱلَّذِينَ ءَامَنُوا۟ وَعَمِلُوا۟ ٱلصَّـٰلِحَـٰتِ سَيَجْعَلُ لَهُمُ ٱلرَّحْمَـٰنُ وُدًّۭا ﴿٩٦﴾
Pellet, ɓen gomɗimɓe Alla ɓe golli golleeji moƴƴi weltoraaɗi ɗin ka Alla, Alla waɗanay ɓe Giggol sabu Giggol Makko e maɓɓe, e waɗugol ɓe yiɗaaɓeدka jeyaaɓe Makko ɓen
فَإِنَّمَا يَسَّرْنَـٰهُ بِلِسَانِكَ لِتُبَشِّرَ بِهِ ٱلْمُتَّقِينَ وَتُنذِرَ بِهِۦ قَوْمًۭا لُّدًّۭا ﴿٩٧﴾
Anndu ko Men niwinani ndee Alqur'aanaare Jippinngol nde ka ɗenngal maaɗa -an Nulaaɗo- ko fii yo a weltinir nde hulooɓe ɓen , ɓen no ɗoftoo Yamiraaɗi Am ɗin, ɓe woɗɗitoo haɗaaɗi Am ɗin, hulɓiniraa nde kadi yimɓe ɓurɓe saɗtude wennje e mawnintinaare e jaɓugol Goonga. بلغ Alqur’aana · Faccirol وكم أهلكنا قبلهم من قرن هل تحس منهم من أحد أو تسمع لهم ركزا
وَكَمْ أَهْلَكْنَا قَبْلَهُم مِّن قَرْنٍ هَلْ تُحِسُّ مِنْهُم مِّنْ أَحَدٍ أَوْ تَسْمَعُ لَهُمْ رِكْزًۢا ﴿٩٨﴾
No foti hewde e moftaaji ɗi Men halki ɗum ado yimɓe maaɗa ɓen, taw si hiɗa so'a hannde goɗɗo e ɗin moftaaji?! Taw si hiɗa nananaɓe hito suuɗii- ngo?! Ko heɓi ɓe kon no tijjaa nde heɓi tanaa maɓɓe kadi tuma Alla sakkiti. Iwdi: Al-Mukhtasar fi Tafsir Al-Qur’an
Rewu · ruttu · hiisno · Ko aldaa e winndagol